USTUPAK PUTINU Prva otvorena pukotina u istočnom krilu NATO-a: ‘Ne šaljite dodatne snage na naš teritorij‘

I dok diplomati govore da nakon burne političke aktivnosti - brojni susreti na najvišoj razini američkih, ruskih, njemačkih, francuskih, ukrajinskih, britanskih, poljskih i baltičkih lidera - dolazi do lagane deeskalacije ukrajinske krize, kada se pogleda karta na liniji od obala Baltika do pučine Crnog mora - kao da nema niti malo slobodnog prostora gdje se ne provode masivne vojne vježbe.

Provode ih Rusi, Bjelorusi, NATO i Ukrajinci, a preko Atlantika i s Otoka stižu transportni zrakoplovi s američkim i britanskim vojnicima za razmještanje po zemljama istočne Europe. Britanci i Estonci, uz pomoć Francuza i Belgijanaca, na bazi Tapa u Estoniji održali su vojne vježbe (bili su uključeni tenkovi, oklopna vozila i zrakoplovi) u snježnim uvjetima. Istodobno nedaleko od estonske granice i Rusi su imali vježbe artiljerijskoga gađanja.

Zbog sve veće napetosti oko Ukrajine, ali i jer su prvi na udaru tzv. Lukašenkove migrantske rute, Poljska, koja graniči s obje te zemlje, počela je proces "dupliranja" svojih vojnih snaga. Trenutačno ih ima više od 100 tisuća, a uskoro bi poljska vojska mogla imati oko 250 tisuća vojnika. Uz to traži da se na njezinu teritoriju razmjeste i američke snage. Ovih dana je stiglo njih oko 1700, a neki ruski mediji, pozivajući se na obavještajne izvore ruske vojske, tvrde da bi u slučaju eskalacije sukoba oko Ukrajine SAD poslao čak 50 tisuća svojih vojnika koji bi uglavnom bili raspoređeni u Poljskoj i baltičkim državama te Rumunjskoj i Bugarskoj, koje su već dale svoju suglasnost za to.

Ljubimac Moskve

Velika Britanija objavila je izvještaj o slanju svojih vojnika u baltičke države, a Danska je poslala četiri svoja jurišna zrakoplova u Litvu. Jedina zemlja koja ulazi u skupinu B 9 NATO-a gdje niti SAD u slučaju ruske intervencije nije poslao svoje vojnike jest Mađarska, čiji je ministar obrane Tibor Benkö rekao kako "ne vidi razloga da se na mađarskom tlu rasporede dodatne NATO-ove snage u slučaju eskalacije sukoba oko Ukrajine", čime je postao veći ljubimac Moskve od Zorana Milanovića.

Iako SAD sa svim tim zemljama vodi intenzivne razgovore, jedino je Mađarska dala odbijenicu, i to samo nekoliko dana nakon što je njihov premijer Viktor Orban bio u posjetu Vladimiru Putinu, s kojim je dogovorio isporuku ruskog plina po vrlo povoljnim cijenama i zaobilazeći Ukrajinu u transportu. Mađarska je nedavno blokirala pristup Ukrajini u NATO-ov centar za suradnju u borbi protiv cyber napada. U Kijevu smatraju da je to Orbanov "ustupak" Putinu. Mađarska je tako postala prva otvorena "pukotina" u NATO-u među istočnoeuropskim članicama, dijametralno različitog stava od Poljske i baltičkih država te Češke, koja je zasad jedina zemlja koja je objavila da bi u slučaju ruskog napada, osim oružja Ukrajini, poslala i pomoć u vojsci.

Inače, SAD je najavio da u slučaju ruske intervencije NATO ne bi slao svoje trupe u Ukrajinu, nego samo u istočnoeuropske zemlje članice tzv. B 9 skupine. Tako i Francuska podržava slanje NATO-ovih snaga u Rumunjsku.

'Ruski mirotvorni kontingent'

S druge strane barikada Rusi i Bjelorusi počeli su desetodnevne manevre u Bjelorusiji uz ukrajinsku i poljsku granicu, u čemu sudjeluje 30 tisuća vojnika. Ruski kontingent je prispio s Dalekog istoka. U Bjelorusiju su prebačeni raketni sustavi S 400, Pancir te borbeni zrakoplovi Su-35, Su-25 SM te bombarderi Tu-22M3. Vježbe će se odvijati na pet poligona - Brest, Domanovski, Gožski, Obuz Lesnovski i Osipovički - a koristit će se četiri vojna aerodroma - tri u široj okolici Minska - Baranoviči, Luninec, Mačulišći i Lida kod grada Grodno, nedaleko od poljske granice.

Istovremeno, ruska mornarica provodi vojne vježbe u Kaspijskom jezeru, na Crnom moru i u Sredozemlju, u kojima sudjeluje oko 140 brodova sve četiri ruske pomorske flote - crnomorske, tihooceanske, sjeverne i baltičke - i više od 10 tisuća vojnika. U stanju pripravnosti je i "ruski mirotvorni kontingent" u paradržavnoj tvorevini Pridnjestrovlje u Moldaviji uz ukrajinsku istočnu granicu, a ruska vojska održava manevre u svom Južnom vojnom okrugu, na anketiranom Krimu, ali i u dvjema gruzijskim odmetnutim paradržavnim tvorevinama, Južnoj Osetiji i Abhaziji čiju je neovisnost Moskva priznala nakon kratkotrajnog rata s Gruzijom 2008. godine. U svim tim ruskim vojnim vježbama, kako se smatra, angažirano je više od 65 tisuća vojnika.

Podsjetimo, uz ukrajinsku granicu razmješteno je više od 100 tisuća ruskih vojnika. I na kraju, i Kijev je počeo manevre uz bjelorusku granicu i u Odeskom okrugu kao odgovor na vježbe crnomorske flote u Crnom moru te rusko-bjelorusku vježbu "Saveznička odlučnost". Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov rekao je da će i te vježbe trajati, kao i ruske, do 20. veljače.