UVELI EURO I DOŽIVJELI SLOM! Prijeti li Hrvatskoj strašan scenarij? Dok većina slavi, neki i dalje strahuju

Dolaskom Nove godine Hrvatska je postala ponosita članica eurozone i schengenskog područja. Time je Hrvatsko gospodarstvo pripojeno jednoj od najvećih monetarnih unija na svijetu, a mnogi navode kako će se ovime otvoriti brojne pogodnosti za gospodarstvenike i poduzetnike.

Međutim, u mjesecima koji su prethodili ovom povijesnom trenutku, mogli su se čuti glasovi brojnih dušobrižnika, koji su navodili kako ovo nije dobar trenutak za pristupanje Hrvatske eurozoni. Ekonomska kriza i povijesno visoke razine inflacije najčešći su argumenti koje su koristili kako bi opravdali to mišljenje. No, gledajući trendove na svjetskim tržištima novca, možemo uočiti da je euro od sredine studenog osnažio u odnosu na američki dolar.

Rast vrijednosti valute od gotovo 13 posto neki su analitičari protumačili kao kraj inflacije u eurozoni, no kako za portal Dnevno navodi ekonomski analitičar Damir Novotny, ovdje se radi o odgovoru tržišta na mjere koje je u studenome uvela Europska centralna banka, ponajviše podizanje referentnih kamatnih stopa i kontrakcija novčane mase u opticaju.

“Teško je govoriti o tome je li ovo pravi trenutak za ulazak u euro, no ovdje se radi o jednoj od najkorisnijih reformi koje je Hrvatska provela. Ovo nije samo tehničko, već i institucionalno pitanje kojim Hrvatska ulazi u krug najbogatijih zemalja svijeta. To su veoma važni iskoraci hrvatskog ekonomskog prostora”, rekao je Novotny.

Euro drastično osnažio zbog dizanja kamata?

Kako navodi, očekivati da će Hrvati bolje živjeti preko noći je nerealno i neutemeljeno, ali eurozona je iz godine u godinu sve snažnija. Ovome je kumovalo uvođenje mjera od strane Europske centralne banke (ECB).

“Vanjski utjecaju poput covid krize i energetskog šoka stvorili su situaciju gdje se ECB mora boriti s inflacijom. Smanjivanjem novca u opticaju i zaoštravanjem emisije novca pokušava uzorkovati pozitivan učinak na tržištima. Zato je euro ojačao u odnosu na dolar”, rekao je Novotny.

Zanimljivo je i da su mnogi analitičari počeli isticati kako je odgovor ECB-a na covid krizu ono što je većinski uzrokovalo inflaciju. Ogromna količina natiskanog novca dijeljena je šakom i kapom kako bi se pokrili gubici u poslovanju koji su nastali zbog lockdowna. Sada je ECB okrenuo politiku prema novčanoj kontrakciji i smanjenu novca u opticaju.

“Amerikanci su zaključili da jedino snažna monetarna ekspanzija može zaustaviti pad ekonomske aktivnosti i klizanje gospodarstva prema dugoročnoj depresiji. Sada je veliki problem kako vratiti veliku količinu natiskanog novca bez da se izazove pad ekonomske aktivnosti i pad broja radnih mjesta. Treba naglasiti i da je ECB u posljednjih deset godina povećao novčanu masu u opticaju za 300 posto, a ekonomija je rasla samo 30 posto”, rekao je Novotny.

Zašto je kuna osnažila?

Promatrajući trendove na tržištu novca, možemo uočiti i kako je kuna osnažila u odnosu na američki dolar, i to za više od 12 posto. Kako navodi Novotny, ovdje se radi o “jednokratnim učincima ove monetarne operacije”.