Uznemirujuće poruke s najavom krvoprolića kružile među učenicima
Policija je utvrdila da su ove jezive poruke lažne. Tekst je besmislen i nepismen, kaže Kegalj
Samo dan nakon što su se hrvatske srednje škole našle pod opsadom lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama, zbog čega je veliki broj škola evakuiran, jučer su učenici diljem Hrvatske primili poruke uznemirujućeg sadržaja u kojima su pošiljatelji tvrdili da će se u ponedjeljak 10. veljače u školama dogoditi krvoproliće. Uz pisane poruke brzinom munje širile su se i fotografije grafita navodno pisanih na arapskom jeziku, međutim policija je to sve vrlo brzo demantirala, kao i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je rekao da policija za poruke zna još od četvrtka navečer.
– To je primjer situacije na koju ne treba nasjedati i širiti paniku te apeliram da se takvi sadržaji ne šire okolo. Pokazalo se da je nekoliko komentara koji su pratili te objave netočno, primjerice da se radi o porukama na arapskom jeziku. Nisu na arapskom, već na kineskom, a niti su u pitanju prijetnje. Radi se o nekim drevnim kineskim izrekama. No, od sinoć do jutros sve se pretvorilo u islamske prijetnje, naveo je Božinović.
Nekome je stalo da širi paniku
Uznemirujuće poruke o krvoproliću jučer su se širile i među učenicima, a kako ističe psihologinja Nada Kegalj, dobivali su ih uglavnom stariji osnovci i to na društvenim mrežama.
– Evo dokaza da djeca i mladi uče od nas odraslih. Bez obzira na to koliko bili opravdani razlozi za neke pobune, mislim ovdje na pobune studenata, na bojkote trgovina, na bojkot nastave zbog jednog učenika i slično, činjenica je da se riječi bojkot i pobuna prečesto spominju u posljednje vrijeme. To ne zaobilazi djecu i mlade. Možemo raspravljati o zaključavanju škola i nezadovoljstvu učenika novim sigurnosnim mjerama. Ali na ovakav način sigurno se neće postići ništa. Policija je utvrdila da su ove jezive poruke lažne. Tekst je besmislen i nepismen. Nekome je očito stalo da širi paniku. Onima koji iznose i šire lažne glasine jedini je cilj izazvati uznemirenje i strah u većine, a to dovodi do paničnih situacija, kazala je.
Dodaje da percepcija navodne prijetnje može smanjiti važne misaone aktivnosti, a to dovodi do nekritičnog ponašanja.
– Izrazito je teško racionalno promišljati tijekom doživljaja straha. I to nije dobro. Jedini lijek je kritičko promišljanje i verbalizirati problem u učenika i odraslih,
