Za vrijeme Domovinskog rata, osobito na njegovim samim počecima 1991. godine, improvizacija u izradi oružja bila je značajka obiju strana, i srpske i hrvatske. Iako su Srbi bili neusporedivo bolje naoružani, budući ih je JNA opskrbila svim raspoloživim oružjem, improvizacije su se radile, od jedne su pokušali stvoriti i legendu, a postojao je i tajni plan vojske SAO Krajine.

Riječ je o projektu ‘Krajina express’, u sklopu kojeg su Srbi osmislili tajni plan proizvodnje i opremanja više oklopnih vlakova, koji bi vukli vagone nakrcane oružjem i streljivom do prvih linija bojišnica te tako krstarili prugama napadajući i potom se povlačeći.

Kada je Knin okupiran 1991., najmanje sedam lokomotiva iste serije palo je u ruke vojske SAO Krajine koja ih je koristila za prijevoz ljudstva i materijala, a radnici sa Željezničkog kolodvora Knin su u ljeto 1991. godine sagradili prvi oklopni vlak, tzv. Krajina express. Riječ je o vlaku koji je ispočetka bio zaštićen vrećama pijeska, međutim odmah nakon prve akcije u ljeto 1991. bio je dodatno ojačan.

Opak stroj ‘koji može putovati i izvan tračnica’

Gotovo kao da je došao iz budućnosti, promidžba tog vlaka je otišla toliko daleko da su prodavali priču kako “oklopni voz može putovati i izvan tračnica”. Naravno da u to nitko ‘s dvije čiste’ u glavi nije vjerovao, međutim, priča je dobro poslužila kao nepostojeći dokaz “vrhunske tehnologije Krajine”.

Nakon što su u ljeto 1991. sklepali Krajina Express, oklopni vlak s dva vagona pun mitraljeza i topova, sklepan od starog željeza i limenih ploča, isprva naoružan teškim strojnicama i protuavionskim topovima kalibra 20 mm, takozvanim maljutkama, vojska SAO Krajine prvi put ga je upotrijebila u napadu na Štikadu, a do veljače 1992. godine bezuspješno je napadao Ribnik, ali i ostala mjesta na ličkom području.

Međutim, unatoč grandioznim planovima o floti oklopljenih vlakova, koji bi bili dijelom Krajina ekspress projekta, ovaj je bio jedini funkcionalni oklopni vlak koji je djelovao u Krajini.

Koristili ga pri napadu na Bihać

Vjerojatno je tome razlog i činjenica što je vojnu doktrinu Krajine ekspress razrađivao i ratni zločinac Rade Čubrilo iz Raduča koji se uoči početka agresije na Hrvatsku zanosio idejama da će njegova vojska uskoro ući u Zagreb. Podršku projektu iz Beograda je došao dati i još jedan ratni zločinac Vojislav Šešelj, međutim, od tog je velebnog posjeta ostala zabilježena jedino njegova svađa s kapetanom Draganom oko toga tko je veći četnik te tko je od njih dvojice zaslužniji za propalu kreaciju SAO Krajine. Oklopljeni vlak Srbi su koristili i u napadu na Bihać 1995. godine, a kraj rata je dočekao kao staro željezo odbačeno uz tračnice na dionici Gračac-Gospić.

Međutim, to nikako nije bio kraj ovog moćnog stroja. Sa svoje 103 tone, šest osovina i 2200 konjskih snaga i danas je opak stroj. Riječ je o poznatom modelu serijskog broja HŽ-2062, koja je nekad bila vlasništvo Jugoslavenskih željeznica serije JŽ 644, a radi i dan danas. Naime, Zagorka je jedna od današnjih sedam (serijski brojevi HŽ 2062049 do 2062056) koja je bila stacionirana u Kninu. Poslije Oluje nađene su najmanje dvije teretne kompozicije.

Propali napad na Zadar

Kada je Hrvatska vojska jednom konačno presjekla najvažnije prometne pravce i kada se ideja o velikoj i moćnoj Krajini raspala, velebni srpski plan o floti oklopnih vlakova koji bi krstarili bojištima neslavno je propao. Lokomotiva je tako nakon Oluje s ostalima odvezena u TŽV Gredelj, gdje su iz maskirnih boja prebojane u plavo, a serijski broj im je iz JŽ 664 prekucan u HŽ 2062.

U HŽ Cargu su svojedobno za Jutarnji rekli kako nemaju evidenciju o ratnom putu podsusedske lokomotive i o njenoj ulozi u SAO Krajini, ali i o ulozi ostalih lokomotiva u stvari se malo zna. Međutim, na forumu stranice zaljubljenika u vlakove željeznice.net postoji opširna rasprava o današnjim lokomotivama HŽ-a koje su prometovale tijekom rata u raznim ulogama.

“Jedna, sastava 12 vagona, bila je skrivena u tunelu kod stanice Stara Straža. Druga, sastava dvadesetak vagona, iskliznula je iz tračnica između stanica Pribudić i Plavno. Uzrok iskliznuća bila je prevelika brzina i nemogućnost kontroliranja kompozicije, pa su vojnici otkačili lokomotivu i pobjegli prema Kninu. Unatoč obilju streljiva i eksploziva, nije došlo do detonacije. Jedna je pak kompozicija natovarena eksplozivom gurnuta iz Benkovca prema Zadru – cilj je, prema dostupnoj dokumentaciji i svjedočenjima, bilo kemijsko postrojenje u Gaženici kod Zadra – ali je zapela prije tunela u Debeljaku. Nošena inercijom, uletjela je u tunel i urušila ga. Tamo su vlak našli pripadnici HV-a”, prisjećaju se sudionici tadašnjih zbivanja.

U nekima od tih zarobljenih lokomotiva nađen je eksploziv, a u nekima opsežna dokumentacija o djelovanju vojske SAO Krajine, a korisnici željeznice.net kažu da je u nekima bilo i tragova krvi.

Ni eksploziv joj nije mogao ništa

Međutim, ono što priču o ovom moćnom stroju čini još zanimljivijom je događaj iz 2013. godine, kada je pod nju postavljena bomba, za koju se smatra da ju je postavio tzv. “ponoćni bombaš” V.B., koji je tada navodno postavio u Zagrebu još dvije eksplozivne naprave. Naletjevši na bombu kod Podsuseda, znakovito, 9. siječnja, na dan kada je Republika Srpska slavila 20 godina postojanja, pretrpjela je manja oštećenja, no ništa ozbiljno, niti ju je to izbacilo iz tračnica.

Njezina i danas ojačana konstrukcija, što je prednost zaostala iz rata, kako tvrde djelatnici HŽ-a, jedan je od razloga što eksplozivna naprava na njoj nije napravila više štete. Nakon toga, moćna lokomotiva vraćena je na prugu te i danas obavlja posao vuče teretnih vlakova na zagorskim prugama. Šteta što službenih podataka o svemu nema više.