Velika analiza Beroševe reforme: Čak 57 bolnica dobit će novog vlasnika, evo što se još mijenja...

Zakonske promjene predviđaju ukidanje županijskih zavoda za javno zdravstvo uključujući i zagrebački nastavni zavod Andrija Štampar

Ministarstvo zdravstva uputilo je članovima radne skupine za izradu zakona prvi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se uglavnom predlaže centralizacija cijelog sustava.

Naime, predlaže se da sve opće i specijalne bolnice na županijskoj razini, njih 57, dobiju novog vlasnika - državu. Također se predviđa ukidanje 21 županijskog zavoda za javno zdravstvo, a ostao bi samo Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

I županijski zavodi za hitnu medicinu, njih 21, također bi trebali zatvoriti vrata i kao 'vrhovno tijelo' ostao bi Hrvatski zavod za hitnu medicinu. Dijelom se šire ovlasti domova zdravlja a liječnici koji u njima rade u privatnim ordinacijama u buduće bi morali obavljati sve one poslove za koje u domu zdravlja drže da su nužne točnije ne bi mogli odbiti obaviti posao koji je u opisu rada doma zdravlja. Može se očekivati da će već ovih nekoliko prijedlog promjena zakona izazvati veliki otpor 'na terenu'.

Naime, valja podsjetiti da su trenutno u vlasništvu županija 22 opće bolnice, 21 zavod za hitnu medicinu i 21 zavod za javno zdravstvo, a svi se financiraju iz blagajne HZZO-a. Jednako tako kad nastanu gubitci, a oni su pravilo a ne izuzetak, dugovi se vraćaju iz iste blagajne ili državnog proračuna, što je bilo vidljivo tijekom ove godine s dugovima veledrogerija.

U Ministarstvu očito drže da će moći bolje kontrolirati potrošnju ako sustav zdravstva bude centraliziran. No, valja podsjetiti da Hrvatska ima 64 bolnice od kojih je u mnogima višak i djelatnosti i kadrova ali ovim se zakonom u taj problem ne zadire pa će biti teško uvjeriti županijske vlasti zašto ostaju bez svog vlasništava ako će realno troškovi ostati nepromijenjeni.

Naime, većina općih bolnica iz mjeseca u mjesec proizvodi gubitke jer gotovo cijeli limit koji dobivaju iz HZZO-a potroše na plaće zaposlenika odnosno većina nema realizaciju - ne uspiju odraditi preuzete obveze iz ugovor s HZZO-om. Čak 250 milijuna kuna mjesečno gubitak je hrvatskog zdravstva bez izgleda da se situacija promijeni. Po izmijenjenom zakon o zdravstvenoj zaštiti pravna vijeće sadašnjih županijskih bolnica imenovala bi država na prijedlog ministra a dio članova imala bi i lokalna samouprava.

Novost bi bila i ukidanje nastavnih zavoda za hitnu medicinu po županijama. Državni bi zavod u buduće „sklapao ugovor za djelatnost hitne medicine s bolničkim ustanovama koje imaju objedinjeni hitni bolnički prijem i domovima zdravlja uz sudjelovanje privatnih zdravstvenih djelatnika u mreži javnog zdravstva” a ne kao do sada sa županijskim zavodima.

U dijelu koji se odnosi na funkcioniranje primarne zdravstvene zaštite zakonodavac ne predviđa gotovo nikakve promjene u odnosnu na postojeći propis koji se pokazao manjkavim kad je u Hrvatskoj krenula epidemija koronavirusa.

Naime, ravnatelji domova zdravlja nisu imali nikakve ingerencije nad privatnim ordinacijama a po novom bi ”zdravstveni radnici privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe bili obvezni na zahtjev nadležnog doma zdravlja sudjelovati u osiguravanju dostupnosti zdravstvene zaštite u djelatnosti koju obavljaju”.

Gotovo je sigurno da će liječnici privatnici u PZZ-u na ovaj prijedlog imati prigovor jer radi se o privatnoj praksi u kojoj su liječnici sami sebi poslodavci. Novi prijedlog ne predviđa povećanje ordinacija PZZ-a u sklopu domova zdravlja što znači da će primjerice na otocima i depriviranim područjima i dalje biti ograničena dostupnost medicinske pomoći s obzirom na to da omjer privatnika i javnog zdravstva u domovima zdravlja i dalje ostaje 75 prema 25 posto.

Ostaje, međutim, mogućnost da se u pojedinoj županiji osnuje i više od jednog doma zdravlja a rezultat takvog rješenja je činjenica da Hrvatska trenutno ima čak 49 doma zdravlja po principu 'što manje županije to više domova'.

Po prijedlogu dom zdravlja morao bi u buduće „osigurati provođenje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite sukladno mreži javne zdravstvene službe zapošljavanjem ili sklapanjem ugovora o funkcionalnoj integraciji doma zdravlja s bolničkom ustanovom”. Drugim riječima, to bi značilo da bi se u domovima zdravlja trebala dobivati i specijalistička skrb ne bi li se odteretile bolnice.

Zakonske promjene predviđaju ukidanje županijskih zavoda za javno zdravstvo uključujući i zagrebački nastavni zavod Andrija Štampar. Ta informacija poprilično je uzburkala duhove i otvorila mnoga pitanja uključujući i ono što bi to konkretno značilo za taj važan dio zdravstvene djelatnosti koja je u ovo pandemijsko vrijeme imala pune ruke posla.

Po svemu sudeći županije neće lako odustati od svog vlasništva jer primjerice grad Zagreb ima čak 21 ustanovu među kojima su i neke velike bolnice. Bit će zanimljivo vidjeti kakve će sve primjedbe doći na ovaj draft ministarstva, ali teško se oteti dojmu da je jedina svrha izmjena ovog zakona centralizacije sustava.