(VIDEO) Goldstein nasrnuo na starca sa štapom i izbacio ga jer mu je rekao istinu! “Odi u p***u materinu, gubi se, vaan, vaaan!”

17.06.2021. 16:18:00

Kamere Bujice zabilježile su jedan od najružnijih trenutaka ikada snimljenih u Novinarskom domu, u Zagrebu, na kraju prekinute tribine koju je organizirao ‘Savez antifašističkih boraca’… Sveučilišni profesor Ivo Goldstein urlao je i psovao, pi**arao i fizički nasrnuo na starijeg zagrebačkog gospodina sa štapom, koji bi mu po godinama mogao biti otac!
Nakon ovakvih scena, možemo samo zamisliti kakav je profesorov odnos prema pojedinim studentima Filozofskog fakulteta, a naročito studenticama…, napisao je novinar Z1Tv-V. Bujanec.
Do sukoba je došlo kad je starac Goldsteinu rekao kako u Zagreb 1945. nisu ušli partizani nego Srbi, preobučeni četnici.
Povijesno gledano, Zagreb nije striktno “oslobođen” jer je već bio slobodan, njemačka i ustaška vojska su se povukle gotovo tjedan dana prije nego su ga partizani zauzeli.

Partizanske jedinice koje su ušle u grad bile su sastavljene uglavnom od boraca koji nisu bili iz Hrvatske, s jasnim zadatkom da odmah pronađu protunarodne elemente te ih uhite, navodi povijest.hr. Tako je već u prvim satima nakon preuzimanja Zagreba došlo do sistematskog, već unaprijed pripremljenog, preuzimanja svih značajnih ustanova i masovnih uhićenja, ali i likvidacija.

45. srpska divizija, odnosno 20. srpska brigada u njoj, može se smatrati prvim “osloboditeljem” Zagreba. Ta je partizanska formacija – sasvim precizno: 2. i 3. bataljon 20. srpske brigade – 8. svibnja 1945. prva prešla rijeku Savu i kročila na zagrebačko tlo (tj. u zagrebačko predgrađe Trnje). To se dogodilo negdje oko 10.30 ili 10.45, dakle u prijepodnevnim satima.

20. je srpska brigada, uz pomoć 24. srpske brigade (također iz sastava 45. srpske divizije), prva zauzela zagrebačku radio-stanicu, koja se za vrijeme NDH zvala Hrvatski krugoval, a nalazila se u Vlaškoj 116, blizu Kvaternikoga trga, u zgradi u kojoj je danas uprava “Badela”. Zauzimanje Hrvatskoga krugovala dogodilo se oko 13.25, dakle već u ranim popodnevnim satima.

28. slavonska divizija ušla je u Zagreb gotovo istovremeno, tek nekoliko minuta kasnije u odnosu na 45. srpsku. To piše i u najozbiljnijim vojno-historiografskim knjigama, kakva je, primjerice, “Druga jugoslovenska armija” Milovana Dželebdžića, u kojoj se točno kaže: “Prva je u grad  ušla 45. divizija, a zatim 28. i 39. divizija.”

Inače, sve te tri divizije pripadale su II. armiji, komandant koje je bio general-lajtnant, Beograđanin Koča Popović.

Iako je 21. brigada, kao sastavni dio 28. slavonske divizije, nosila pridjev “slavonska”, ona je po svom nacionalnom sastavu bila pretežno srpska, dapače znatnim dijelom sastavljena od boraca iz Srbije. Ona u listopadu 1944. nije imala više od 800 boraca, ali je nakon uspješno sprovedene Beogradske operacije taj broj vrlo brzo narastao na nekih 3000. Tih dvije tisuće i nešto novopridošlih bili su novomobilizani borci iz srpske Posavine, Pocerine i Mačve. To jest, iz krajeva oko Šapca, Loznice i Obrenovca.

Od tih pak 2200 njih 300 bili su bivši četnici, uz napomenu da je njihov prelazak u partizane bio legaliziran poznatom Titovom amnestijom s početka jeseni 1944.

Izvor: Priznajem.hr/PDN/Foto: snimka zaslona

Izvorni autor: Priznajem.hr

Autor: