TRI PROPUSTA POLICIJE
Za nestalim Matejem Perišem (27) iz Splita traga se u Beogradu gotovo 50 dana. Unatoč gotovo svakodnevnim dojavama, koje policija provjerava, da je viđen ovdje i ondje, do sada nema nikakvih korisnih informacija koje bi policiju dovele do pravog traga, koji bi ih eventualno odveo do Splićanina nestalog u beogradskoj noći s 30. na 31. prosinca.
Njegov otac Nenad Periš i dalje je u Beogradu te se nada svakodnevno bilo kakvim vijestima o nestalom sinu, a iako tijekom cijele istrage tvrdi u medijima kako “bezuvjetno vjeruje srpskoj policiji”, očito je došlo vrijeme da i sam krene u akciju, budući je za Slobodnu Dalmaciju otkrio kako ne može mirovati te da i sam obilazi mjesta na kojima je bio Matej, nadajući se da će pronaći neki trag koji bi ga mogao dovesti do sina. Otkrio je i kako je zamolio srbijansku policiju da provjeri informaciju da su neka vrata na ruti kojom je Matej trčao u noći nestanka bila otvorena, a inače su zatvorena. Nema velikih očekivanja, ali poručuje da se nastoji sve provjeriti.
“U ponedjeljak smo prijatelj i ja automobilom išli prema Đerdapu, u smjeru Rumunjske. Išao sam vidjeti to područje iza Pančevačkog mosta, iza Smedereva. Dunav je ogromna rijeka, ima milijun rukavaca, to je nepregledno”, rekao je Nenad.
Bivši šef zagrebačke ekipe za očevide: ‘Pohvale srpskoj policiji, no imali su tri propusta’
Međutim, bivši policajac i šef ekipe za očevide Policijske uprave zagrebačke, Branko Lazarević, koji je dobar dio svog radnog vijeka proveo u zagrebačkoj Đorđićevoj i koji je izdao nekoliko knjiga, a već se godinama bavi tematikom nestalih osoba, rekao je za Dnevno kako se njemu čini da je istraga srpske policije u mnogome išla korektno i dobro, no zamjera im ipak tri stvari, odnosno tri propusta.
“Pohvalio sam u nekoliko navrata beogradsku policiju, pa taman mi netko zamjerio ili ne zamjerio. No, u početku bilo nekih manjih propusta. Ja sam u nekim medijima od prvog dana govorio neke stvari, koje su oni uveli tek deseti dan”, navodi Lazarević koji je u svojim istragama za nestalim osobama spojio tristotinjak ljudi, od kojih je neke i najbliža obitelj ‘otpisala’, misleći da više nisu među živima.
“Prva stvar je kad sam rekao da je nemoguće raditi tu obradu bez splitske policije, od prvog dana to govorim. Oni su hrvatsku policiju uključili tek deseti ili 11. dan“, rekao je Lazarević.
Dodaje i kako splitska policija u Beogradu sigurno ne bi rukovodila istragom, međutim, smatra kako kolege iz Splita mogu donijeti nešto vrlo korisno, bez čega, kako kaže, Beograđani ne mogu raditi.

“Donijeti će nekakav profil nestalog, koji će pokazati ima li sklonosti primjerice opijatima, alkoholu i slično te neke detalje koji mogu ukazati kakav je on inače. Čemu je sklon, kuda se kreće, s kim i kakvim se ljudima druži i slično. Donijet će nekakav presjek njegova života, dakle, to je jako bitno imati za istragu”, rekao je Lazarević, naglasivši kako to smatra prvom greškom u istrazi, što hrvatska policija nije uključena odmah.
Drugi i treći propust
Nadalje, drugom pogreškom policije smatra zakašnjelu reakciju na prijavu nestanka.
“Druga greška je bila kada su njegovi prijatelji ujutro došli prijaviti njegov nestanak u policijsku postaju, gdje ih je dežurni policajac uputio da odu malo po bolnicama ga potražiti. To je ogromna greška jer oni kao policija mogu to riješiti za dva sata, dok bi prijateljima trebalo dva dana. Tu se izgubilo vremena”, navodi.
Međutim, posebno velikim propustom smatra, kako kaže, treću pogrešku policije, a ta je što su Matejeve prijatelje prerano pustili preko granice.
“Treća greška jest, što sam prvog dana izjavio u medijima, što su Dalmatince pustili kući. Ne može se uspješno raditi bez da ih se privede u policiju i napravi jedna kompletna obrada, što znači: uzeti mikro tragove s odjeće, pregledati ih cijele imaju li kakvih ozljeda. Mi smo u Đorđićevoj skidali do gola i pozivali liječnika da pregleda tijela, trebalo ih je poligrafski testirati, uzeti im uzorke sadržaja ispod noktiju, vlasi kose i tako dalje. Napraviti jednu kompletnu obradu”, kaže iskusni detektiv, pa dodaje:
“Po srpskim zakonima, mogli su ih zadržati u pritvoru mjesec dana, a pustili su ih nakon par dana. Tu ja vidim grešku beogradske policije. Valjda su se bojali da ne bismo sada mi Hrvati rekli: što vi tamo držite naše dečke, vjerojatno su se toga bojali, ali za sve ostalo velike pohvale.”
‘Sve ih je trebalo pohapsiti, no vjerojatno nisu htjeli potezati nacionalno pitanje’
Lazarević ističe kako je “jako dobro što ne idu u javnost s puno informacija” te, kako tvrdi, “vidi da se trude”.
“I njegovu prijateljicu, Maju Soptu, trebalo je puno detaljnije istražiti, njih je sve trebalo pohapsiti. Trebali su testirati, tražiti alibije, ako je netko narkoman, on bi za nekoliko dana došao u apstinencijsku krizu, a narkomani u krizi naprosto rade sve i svašta. Ja ovo govorim ovako izdaleka, bez uvida u spis, ali i dalje tvrdim da su ih prerano pustili. Kažem, vjerojatno se nisu htjeli dovoditi u situaciju da se poteže nacionalno pitanje, a ne daj bože, da su nekoga od njih ošamarili ili slično. Mi smo u Đorđićevoj znali iznuditi priznanja, nismo ljude tukli, ali znali su raditi sklekove i slično”, rekao je Lazarević.

Podsjetimo, Mateju Perišu gubi se svaki trag otkako je, nikome se prethodno ne javivši, istrčao iz kluba Gotik bez jakne, nakon čega je trčao okolnim ulicama, pokušavši zaustaviti i taksi, a nadzorne su ga kamere snimile posljednji put ispred restorana Savanova pored Save, gdje je posljednji put viđen. Policijska se potraga koncentrirala na rijeku Savu, iako nema dokaza da je Splićanin u rijeku i ušao na ijedan način, a ono što budi nadu da je živ, osobito kod njegova oca, Nenada Periša, je činjenica da je signal njegova mobitela posljednji put lociran pored Velikog ratnog otoka i to čak dva i pol sata nakon što ga je kamera snimila ispred Savanove.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.