Vjeruje li itko u Soroševe iskrene namjere? (Video)

17.03.2020. 21:23:00

Da, imam vanjsku politiku i moj cilj je postati savjest svijeta, 2002. je izjavio George Soros.

Predstavljajući se kao" filantrop", uloga milijardera Georgea Sorosa ( obitelji i ljudi oko njega) je učvrstiti ideologiju globalizacije i Novog svjetskog poretka, što im osigurava ogromnu financijsku dobit.

Tijekom devedesetih, Sorosovo Otvoreno društvo snažno se suprotstavilo tadašnjoj hrvatskoj vlasti predvođenoj Franjom Tuđmanom i financiralo različite projekte i medije koji su bili oporba Tuđmanu, često i na perfidne načine.

Stjepan Mesić odlikovao je Georgea Sorosa – Redom kneza Branimira s ogrlicom, povodom desete obljetnice djelovanja Instituta Otvoreno društvo 2002., što više govori o Mesiću i hrvatskoj vlasti tih godina nego o Sorosu.

Ipak, malo je poznato da je jedan od prvih državnika u svijetu koji se ozbiljno sukobio sa samoprozvanim filantropom bio upravo prvi hrvatski predsjednik koji je na njegove sumnjive aktivnosti upozoravao svjetsku javnost davne 1996. godine.

Franjo Tuđman je tako u intervjuu za BBC 11.12.1996. godine rekao sljedeće: “[Soros i njegovi saveznici] proširili su svoje krakove kroz naše cjelokupno društvo. Soros (…) je imao dozvolu (…) sakupiti i distribuirati humanitarnu pomoć… Međutim, mi (…) smo im dozvolili da rade gotovo sve što su htjeli… Oni su uključili u svoju mrežu (…) ljude svih godina i klasa (…) pokušavajući ih osvojiti putem financijske pomoći…. [Njihov cilj] je kontrolirati sve sfere života (…) kreirajući državu unutar države…”, navodi David Horowitz konzervativni autor, istraživački novinar u svojoj knjizi “Kako su George Soros, Hillary Clinton i radikali iz 60-tih godina preuzeli Demokratsku stranku”.

Optužbe dr. Franje Tuđmana indirektno je potvrdio sam George Soros kada se 2004. u svojoj knjizi “Balon američke supremacije” pohvalio: “Moja zaklada pomogla je u uspostavljanju demokracije promjenom režima u Slovačkoj 1998. i Hrvatskoj 1999. godine … mobilizirajući civilno društvo da se riješi Vladimira Mečiara, Franje Tuđmana…”

Hrvatskoj javnosti je također malo poznato da je Hrvatska, za vrijeme prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana bila prva država koja je podigla optužnice protiv članove lokalne podružnice Sorosevog Otvorenog društva, što se dogodilo 1997. godine, piše The New York Times.

U izdanju The New York Times datiranog 3. siječnja 1997. navodi se kako je “Hrvatska danas izjavila da su trojica visokih dužnosnika iz lokalne podružnice međunarodne zaklade za potporu koju financira američki financijer George Soros optužena za utaju poreza.

Optužnice su uslijedile nekoliko tjedana nakon anti-Soros kampanje koju je započeo predsjednik Franjo Tuđman na godišnjem kongresu svoje stranke u studenom, gdje je gospodina Sorosa proglasio neprijateljem države.

U svom obraćanju u studenom, gospodin Tuđman je kazao da je Soroseva zaklada “infiltrirala hrvatsko društvo, posebno kulturne institucije i medije, s ciljem promjene vlasništva”, zaključuje The New York Times.

Poznata je Soroševa  sprega s imigrantskom krizom i MEDIJIMA u RH i drugdje zbog čega ga mnogi optužuju  da je pomogao destabilizirati Europu dolaskom stotina tisuća imigranata samo da zadovolji neke javnosti skrivene interese.

Zanimljivo: u poznatoj televizijskoj emisiji “60 minuta” vodio se razgovor sa George Sorosom koji je priznao da se ne kaje zato što je pomagao nacistima krasti od Židova tijekom Drugog svjetskog rata.

Iako je i on sam porijeklom Židov. ( ili možda pripadnik HAZARA?)

 - 60 minuta: Zapravo ste pomagali u oduzimanju imovine od Židova.

Soros: Da. Tako je. Da.

- 60 minuta: Mislim, to je – to zvuči kao iskustvo koje bi mnoge ljude poslalo na psihijatrijski kauč za mnogo, mnogo godina. Je li bilo teško?

Soros: Ne – uopće ne. Nikako. Možda kao dijete ne – ne vidite vezu. Ali to je nije stvorilo nikakav problem.

- 60 minuta: Nema osjećaja krivnje?

Soros: Ne.

Ostatak pogledajte u videu prije nego što ponovo nestane sa interneta;

Ivan Remeta Johnny

Izvorni autor: Ivan Remeta Johnny

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.