Vučićev govor u Glini 1995.: Snimka otkriva huškačku retoriku i ulogu Branka Jovića
Poznato je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić svoju političku karijeru gradio u ratnim okolnostima, a jedan od najupečatljivijih primjera predstavlja snimka njegova govora održanog u okupiranoj Glini na današnji dan 1995. godine.
Snimku je prije više godina objavila Agencija za istraživanje i dokumentaciju ratnih sukoba, čime je šira javnost prvi put imala priliku vidjeti Vučića u ulozi političkog predstavnika „mlade, srpske snage“, čiji je cilj bio uvjeriti Srbe s okupiranih područja u povoljan ishod rata i konačni poraz Hrvatske.
Svoj govor započeo je riječima: „braćo Srbi i sestre Srpkinje, pozdravljam junački narod srpske Banije i srpske Gline, vas koji ste podigli prvi baklju slobode tamo 26. juna još 91. godine, vas koji ste prvi krenuli na ustašku vlast, vas koji ste prvi oslobodili neke srpske teritorije u Republici Srpskoj Krajini. Nikada više ustaška vlast ovde neće moći da dođe. Nikada više oružanim putem. Nikada više onako kako su to namerili“, poručio je Vučić nekoliko mjeseci prije vojno-redarstvene operacije Oluja, nakon koje je uslijedio masovni egzodus srpskog stanovništva.
Posebnu dimenziju cijelom događaju daje činjenica da je ovaj govor održan svega nekoliko mjeseci prije operacije Oluja, kojom je poražena tzv. Republika Srpska Krajina. Snimka, osim što svjedoči o tadašnjoj retorici Aleksandra Vučića, otkriva i širi politički kontekst okupljanja.
Na istom skupu bio je prisutan i njegov politički mentor Vojislav Šešelj, dok je ključnu organizacijsku ulogu imao Branko Jović, tadašnji predsjednik Srpske radikalne stranke u okupiranoj Glini. Jović je tom prilikom najavio Šešelja riječima: „davno sanjani san je ostvaren a čovjek kojeg volimo danas je među nama -pozdravimo četničkog vojvodu dr. Vojislava Šešelja“.
Nakon završetka rata, Branko Jović ostao je živjeti u Hrvatskoj te se uključio u politički život. Godinama je obnašao dužnost pročelnika u općini Erdut, a bio je aktivan i na razini županijske politike kao predstavnik srpske manjine. Tijekom rata sudjelovao je i na sastancima s političkim vodstvom bosanskih Srba na Palama, uključujući Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika, o čemu postoje pisani tragovi, a izvještavao je i list „Otadžbina“.
Branko Jović/Foto: Screenshot
Jović je bio predmet interesa hrvatskih pravosudnih tijela i prije tih aktivnosti. Okružno državno odvjetništvo u Sisku podignulo je 18. listopada 1993. godine optužnicu protiv njega, tereteći ga da je kao stražar u zatvoru u Glini zlostavljao civile, pri čemu su neki od njih podlegli ozljedama.
Nakon operacije Oluja, Jović je napustio Glinu i preselio se u Erdut, gdje je nastavio političku karijeru bez većih prepreka, unatoč postojećoj optužnici. Prema tzv. nacionalnom ključu imenovan je u općinsku vlast, a potom je kao predstavnik srpske manjine ušao i u Županijsku skupštinu.
Tek u ožujku 2001. godine, temeljem raspisane tjeralice Županijskog suda u Sisku, policijski službenici Policijske uprave osječko-baranjske uhitili su Branka Jovića, tada već vijećnika Osječko-baranjske županije i pročelnika općinske uprave Erdut. Tadašnji načelnik općine Erdut, Stevan Babić, izjavio je kako nije imao saznanja o Jovićevim ratnim aktivnostima prije njegova dolaska u Erdut, niti ga je itko o tome obavijestio.
Uhićenje je izazvalo reakcije hrvatskih povratnika u općini Erdut, koji su podržali postupanje policije te upozorili kako je prije imenovanja na odgovorne funkcije trebalo provjeriti postoje li sumnje na počinjenje ratnih zločina ili sudjelovanje u agresiji na Hrvatsku.
Unatoč optužnici za ratni zločin, organizaciji dolaska Aleksandra Vučića u Glinu te sudjelovanju na sastancima s vodstvom bosanskih Srba, Branko Jović ostao je na dužnosti pročelnika sve do 2022. godine.
