Bobetkov život bio je borbeni od samih početaka. Kao mladić sudjelovao je u Narodnooslobodilačkoj borbi tijekom Drugog svjetskog rata, gdje je već tada pokazao organizacijsku i borbenu sposobnost. Bio je ranjavan tri puta, a do kraja rata stekao je čin generala. No, nakon rezolutnog odbijanja sudjelovanja u gušenju Hrvatskog proljeća 1971. godine, prisilno je umirovljen iz JNA – što ga nije obeshrabrilo, već dodatno usmjerilo prema hrvatskom državotvornom putu.
U Domovinskom ratu vratio se na dužnost kada je bilo najpotrebnije. Godine 1992. imenovan je načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, gdje je preuzeo zapovjedništvo u kritičnom trenutku rata. Pod njegovim vodstvom provedene su ključne operacije poput „Maslenice“, koja je označila povratak teritorijalnog kontinuiteta s Dalmacijom, i operacija u južnoj Dalmaciji kojom je deblokiran Dubrovnik. Njegova čvrsta doktrina, organizacijska reforma vojske i izgradnja borbenog morala među vojnicima ostavili su neizbrisiv trag u vojnoj povijesti Hrvatske.
Borba za istinu
Bobetko nije bio samo vojni strateg. Bio je i politički borac koji se do posljednjeg dana zalagao za dignitet Domovinskog rata i prava hrvatskih branitelja. Godine 2002. postao je središnja figura međunarodne pravosudne i političke drame kada je odbio primiti optužnicu Haaškog suda. U simboličnoj i stvarnoj obrani suvereniteta, poručio je da ne priznaje nadležnost suda nad sobom i da neće dozvoliti izjednačavanje žrtve i agresora. Taj čin su mnogi vidjeli kao nastavak njegove dosljedne borbe za istinu o Domovinskom ratu.
Unatoč svemu, Janko Bobetko i dalje nema javnu počast u obliku naziva javne površine u Zagrebu, što je činjenica koja i dalje izaziva ogorčenje među brojnim braniteljima, povjesničarima i građanima. Među njima je i dr. Herman Vukušić, poznati psihijatar i politički komentator, koji je na svom Facebook profilu povodom obljetnice smrti generala Bobetka napisao.
Vukušić: “Bobetko nema ulicu u Zagrebu”
“Danas je tužna obljetnica smrti stožernog generala Janka Bobetka, legendarnog zapovjednika hrvatske vojske i velikog borca za braniteljska prava.
Uz osobne emocije tuge i sućuti koje danas dijelim sa obitelji, prijateljima i suborcima pokojnog generala, moram izreći i svoju zgroženost da glavni grad Hrvatske nema ulicu ili trg koje nose ime stožernog generala Janka Bobetka. Ali zato imamo ulice nazvane po pjevačima srpskih rock bendova, ili jugo glumica koje su pred rat pobjegle iz Hrvatske zbog svoje navodne ‘ugroženosti’.
Kada se i prije nekoliko godina u Skupštini Grada Zagreba pojavila ova inicijativa, odmah je eliminirana od strane lijeve falange predvođene notornim likovima poput Rade Borić, Dejana Jovića i njihovim komsomolcima okupljenim u grupaciju pod nazivom ‘Inicijativa mladih za ljudska prava’.
Isti su Domovinski rat otvoreno i nazivali ‘udruženim zločinačkim pothvatom’.U praskozorje novih zagrebačkih izbora nadam se da ćemo te i takve konačno baciti u zaborav povijesnih bespuća, te da će general Bobetko konačno dobiti svoju ulicu ili trg, što najmanje i zaslužuje. Jer narod koji zaboravlja svoje heroje, nema niti budućnosti.”
Neki čiji je doprinos upitan imaju ulicu
Ove riječi ne dolaze iz političke retorike, već iz osobnog iskustva i dubokog poštovanja prema generalu koji nije bio tek zapovjednik, već simbol otpora, snage i vizije hrvatske države.
U vremenu kad se društvo bavi redefinicijom povijesti i simbolike, ostaje otvoreno pitanje – kako to da Janko Bobetko još uvijek nema mjesto u zagrebačkoj toponimiji, dok istovremeno brojne javne površine nose imena osoba čiji je doprinos Hrvatskoj upitan, pa i štetan?
Pitanje ulice ili trga ne odnosi se samo na simboliku, već i na naš kolektivni odnos prema povijesti. I dok se obljetnice tiho obilježavaju u krugu suboraca i obitelji, general Bobetko zaslužuje više – zaslužuje da mu se ime izgovara s ponosom, i da ga naraštaji koji dolaze vide uklesano u javni prostor grada koji predstavlja cijelu državu.
Jer narod koji zaboravlja svoje heroje, kako je zapisao Vukušić, zaista riskira da ostane bez budućnosti.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.