Zaboravljeni branitelji: Nejednakosti i nepravde u sustavu mirovina

U Hrvatskoj većina umirovljenika ostvaruje mirovinu na temelju rada, dok dio njih pravo stječe zbog zdravstvenih razloga ili nasljeđivanjem od preminulog partnera. Uz te uobičajene kategorije, značajan broj građana prima mirovine prema posebnim propisima.

Takve mirovine obuhvaćaju gotovo 20 različitih skupina – od djelatnih vojnih osoba i policijskih službenika do hrvatskih branitelja i pripadnika HVO-a. Zbog specifičnosti njihovih zanimanja uvedeni su posebni zakoni koji reguliraju uvjete i način izračuna mirovina.

Jedna od tih skupina su korisnici mirovina prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Riječ je o kategoriji koja se i dalje kontinuirano povećava, budući da obuhvaća osobe iz aktivne službe. Prema podacima HZMO-a, u prosincu 2023. bilo ih je 16.187, a godinu kasnije 16.199. Prosječna mirovina porasla je s 694,83 eura na 804,82 eura.

Ipak, iza tih brojki krije se ozbiljan problem nejednakosti.

Naime, važeći Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ne obuhvaća sve branitelje na jednak način. Posebno su zakinuti dragovoljci i maloljetni dragovoljci koji nisu stekli status HRVI-a, a koji su u mirovinu otišli prema posebnom zakonu za vojne i policijske službenike. Na njih se, primjerice, ne primjenjuju odredbe o povećanju mirovina prema broju dana provedenih u borbenom sektoru.

Ministarstvo branitelja pritom jasno navodi da se prava iz jednog posebnog zakona ne mogu kombinirati s pravima iz drugog, što u praksi znači da dio branitelja ostaje bez dodatnih pogodnosti.

Ni najnovija mirovinska reforma nije ispravila tu nepravdu. Ova skupina svrstana je u kategoriju tzv. „povlaštenih mirovina“, pa na njih povećanja nisu primijenjena, iako su, primjerice, mirovine saborskih zastupnika i državnih dužnosnika rasle bez ograničenja – i to čak i retroaktivno.

Dodatni problem predstavlja način izračuna mirovina kroz vrijeme. Oni koji su u mirovinu otišli do 1998. godine imaju znatno povoljniji izračun – mirovine su im iznosile oko 85 % prosječne plaće u posljednjoj godini rada, uz dodatke poput otpremnine. Danas se mirovine računaju na temelju prosjeka najboljih deset godina, a iznose oko 41 % tog prosjeka.

Posljedica toga je da za iste uvjete pojedini umirovljenici danas primaju i dvostruko manje mirovine od onih koji su se umirovili prije više od dva desetljeća. Posebno je problematično što su povoljniji sustav često koristili kadrovi koji su veći dio radnog vijeka proveli u bivšem sustavu, dok su branitelji iz Domovinskog rata, koji su karijere gradili u samostalnoj Hrvatskoj, ostali zakinuti.

Zbog svega navedenog, dio hrvatskih branitelja – osobito dragovoljci i maloljetni dragovoljci bez statusa HRVI-a – nalazi se u nepovoljnijem položaju, bez mogućnosti korištenja pogodnosti ni iz braniteljskog zakona ni iz općih mirovinskih reformi.

Ovakvo stanje otvara ozbiljna pitanja pravednosti i jednakosti u mirovinskom sustavu. Stoga se nadležnim institucijama upućuje poziv da kroz izmjene zakona isprave dugogodišnje nepravde i osiguraju ravnopravniji tretman svih skupina koje su sudjelovale u obrani države.

Jer oni koji su u najtežim trenucima bili na raspolaganju Hrvatskoj – očekuju da i država danas bude na raspolaganju njima.