JUGOKOMUNISTIČKA VOJSKA I ZLOČINI X. ZAGREBAČKOG KORPUSA

U Starogradskoj vijećnici u Zagrebu 01. ožujka 2025. godine, svečanom akademijom obilježena je 81. godišnjica formiranja X. zagrebačkog korpusa "Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije". Skup su organizirali "Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske" i "Zajednica udruga antifašističkih boraca Zagrebačke županije i Grada Zagreba", uz pokroviteljstvo gradonačelnika Tomislava Tomaševića (Možemo). No, što zapravo znamo o povijesti ovog korpusa i zločinima koje je počinio?

Formiranje i djelovanje X. zagrebačkog korpusa

X. zagrebački korpus NOVJ-a formiran je 19. siječnja 1944. godine. Bio je sastavljen pretežito od Hrvata, ali nije bio hrvatska vojska, nego dio "Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije" (NOVJ) i ključni instrument komunističke revolucije u Hrvatskoj. Njegov prvi zapovjednik bio je Vladimir Matetić, a kasnije Mate Jerković. Politički komesar bio je Ivan Šibl, dok je značajnu ulogu imao i Nikola Kajić, sumještanin Josipa Manolića iz Kalinovca.

X. zagrebački korpus sudjelovao je u brojnim masakrima nad zarobljenim vojnicima, civilima i ranjenicima. Najpoznatiji zločin bio je masakr na Jazovci, gdje je ubijeno više od 800 hrvatskih vojnika, ranjenika i medicinskog osoblja. Likvidacije su organizirali OZNA i Josip Manolić, tada mladi operativac u jugoslavenskoj tajnoj službi.

Josip Manolić i X. zagrebački korpus

Josip Manolić bio je jedan od ključnih ljudi u komunistickoj tajnoj službi OZNA, koja je nadzirala i provodila likvidacije protivnika režima. Kao blizak suradnik Aleksandra Rankovića i KOS-a, Manolić je imao značajnu ulogu u uhićenjima, mučenjima i smaknućima političkih neistomišljenika. Njegova povezanost s X. zagrebačkim korpusom posebno je važna u kontekstu poslijeratnih egzekucija, koje su provođene u Zagrebu i okolici.

Među njegovim poznatim "operacijama" spadaju čistke u Zagrebu u svibnju i lipnju 1945. godine, kada su zarobljeni hrvatski vojnici i civili bez suđenja odvođeni u logore poput Prečka i Kanala, a potom smaknuti. Masovne likvidacije izvršene su na lokacijama poput Maksimira, Dotrščine i Medvednice, a dio zarobljenika bio je odveden na Križni put.

Zločini nad Hrvatima

Unatoč propagandi o "oslobođenju", postrojbe ovog korpusa sudjelovale su u brojnim zločinima, uključujući masovne likvidacije zarobljenih vojnika, civila, ranjenika i medicinskog osoblja. Među najpoznatijim zločinima su:

Jazovka

Jama Jazovka na Žumberku postala je simbol partizanskih zločina. Pripadnici X. zagrebačkog korpusa odvodili su ranjenike i medicinsko osoblje iz zagrebačkih bolnica te ih bacali u jamu. Prva ekshumacija 1992. godine otkrila je stotine posmrtnih ostataka, dok su 2020. pronađeni ostaci najmanje 814 osoba.

Gračani

Na obroncima Medvednice, u naselju Gračani, pripadnici X. korpusa izvršili su masovne egzekucije u svibnju i lipnju 1945. Ekshumacije provedene 1999. i 2005. godine potvrdile su postojanje oko 800 žrtava, većinom zarobljenih vojnika i civila.

Dotrščina i Maksimir

Jugokomunističke vlasti koristile su zagrebačke šume kao stratišta. U Dotrščini su ubijeni brojni hrvatski intelektualci, svećenici i građani proglašeni "neprijateljima naroda".

Križni put i Bleiburška tragedija

Početkom svibnja 1945., nakon predaje hrvatskih snaga kod Bleiburga, zarobljenici su odvedeni na tzv. "Križni put". X. zagrebački korpus sudjelovao je u likvidacijama na brojnim lokacijama, uključujući Tezno kod Maribora, Maceljsku šumu i Kočevski rog.

Zločin bez kazne

Unatoč brojnim dokazima o zločinima, pripadnici X. zagrebačkog korpusa nikada nisu odgovarali za svoje postupke. Tek nakon osamostaljenja Hrvatske otkrivene su brojne masovne grobnice koje svjedoče o strahotama komunističkog terora. Njihova nasljeđa ostaju opomena budućim naraštajima o strahotama totalitarnih režima.