VIJESTI Najčitanije

Zašto je pala Bosanska Posavina!?

Zašto je pala Bosanska Posavina!?
Istina o padu Bosanske Posavine i širenju glasina kako je ‘’prodana’’

Turbulentno razdoblje Domovinskog rata do danas obilježavaju kontroverze pa iste nisu zaobišle ni interpretaciju prošlosti vezane uz njega. Rat u Bosanskoj Posavini 1992. je, uz vukovarsku bitku, klasičan primjer spomenutih kontroverzi koje se vežu uz neznanstveni pristup interpretaciji prošlosti. Primjere ovakvom pristupu ratu u Bosanskoj Posavini možemo pronaći kod raznih publikacija prilikom čega se pristranim tumačenjima želi prezentirati znatno pojednostavljena slika.

Vojni aspekt ove teme, zapostavljen zbog političkog, do danas nije u potpunosti istražen, iako može dati realniju predodžbu ove „epizode“ Domovinskog rata u odnosu na nerealne naknadne konstrukcije. U zemljopisnom smislu prostor Bosanske Posavine definiran je kao ravničarski pojas BiH u porječju rijeke Save.

Proteže se uzduž njezina toka koji je, s bosansko-hercegovačke strane, na zapadu omeđen ušćem Une, a na istoku ušćem Drine u Savu. No od vremena raspada SFRJ i izbijanja rata upotreba pojma Bosanska Posavina gotovo se bez izuzetka koristi za označavanje tek onoga njezina teritorijalno kompaktnog dijela koji je pretežito nastanjen Hrvatima. Konkretno to su bile općine Bosanski Brod, Derventa, Odžak, Modriča, Gradačac, Bosanski Šamac, Orašje i Brčko. Prema ovakvoj koncepciji broj stanovnika Bosanske Posavine bio bi 319.593, od toga su Hrvati činili 133.467 ili 41,76 posto, Muslimani – Bošnjaci 70.907 ili 22,19 posto, Srbi 88.484 ili 27,69 posto, Jugoslaveni 18.145 ili 5,68 posto i ostali 8.590 ili 5,68 posto. Iz uvida u brojčanu nacionalnu zastupljenost i veličine etničkih prostora, uočljivo je da je etnička Posavina imala pretežito hrvatski karakter.Borbe za Bosansku Posavinu vođene su tijekom sedam mjeseci, od travnja do listopada 1992. godine. 

Agresor je već u ožujku 1992. započeo s osvajanjem teritorija; zauzet je Bosanski Šamac, Modriča i Brčko. Hrvatsko-muslimanske postrojbe su tijekom travnja oslobodile veliki dio Bosanske Posavine, oslobodile Modriču i presjekle koridor. Srbi su nakon toga okupili dva korpusa i pokrenuli operaciju „Koridor-92“.Bosanska Posavina bila je za Hrvate važan prostor jer su tamo živjeli (41% od ukupnog broja) i za obranu Republike Hrvatske.

Za Srbe je Bosanska Posavina imala mnogo veće značenje jer je predstavljala direktan koridor između Srbije i okupiranih područja Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Zbog velike važnosti koridora Srbi (iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore) uložili su maksimalne napore održati koridor. Srpske snage činile su postrojbe JNA, postrojbe Teritorijalne obrane i mnogobrojne paravojne postrojbe koje je JNA naoružala. Bosansku Posavinu branio je HVO (Hrvatsko vijeće obrane).

Srbi su krajem ožujka 1992. započeli s okupacijom Bosanske Posavine, zauzeli su Brčko (bez borbe) u kojem su Bošnjaci bili većina. Srpske postrojbe su im se odužile pokoljem. Srbima se suprostavio HVO koji je kontrolirao veliki dio Bosanske Posavine. Zbog važnosti koridora kroz Bosansku Posavinu Srbi su pokrenuli vojnu ofenzivu „Koridor-92“ u kojoj je sudjelovalo oko 20.000 vojnika. Napadi su započeli sredinom lipnja 1992. i agresor je zauzeo Modriču, Derventu i uspostavio Koridor. Borbe za Bosanski Brod trajale su od 30. rujna do 6. listopada kada su se hrvatske snage povukle. Bošnjačka strana (osim Bošnjaka u postrojbama HVO-a) nije podržala borbu HVO-a za Bosansku Posavinu.

Hrvatska nije imala dovoljno teškog naoružanja, nije imala uvježbane vojne postrojbe niti dovoljno ljudstva da obrani Bosansku Posavinu. Konstrukcije o dogovorenoj predaji Bosanske Posavine dio su specijalnoga rata protiv Hrvatske. Sedam mjeseci nakon početka prvih sukoba , 6. listopada 1992. hrvatske postrojbe povukle su se iz Bosanskog Broda čime je gotovo cijela Bosanska Posavina , osim prostora oko Orašja, pala u ruke srpskih snaga.

Priča o borbama i padu Bosanske Posavine višestruko je tragična. Osim ogromnih razaranja brojnih hrvatskih mjesta i sela, velikih ljudskih gubitaka, te egzodusa tisuća Hrvata, ovaj kraj ima i tragičnu sudbinu da je etnički očišćen od Hrvata.

Ne zaboravimo, pregovorima u prvoj Jugoslaviji, cijela Bosanska Posavina uključujući grad Brčko pripala je Banovini Hrvatskoj.

Izvor:crodex.net/Foto: Snimka zaslona

#Bosanska Posavina #Domovinski rat

Više iz kategorije: VIJESTI

4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

Otkrijte kako je 14. rujna 1991. godine skladište Prečec kod Dugog Sela, s 4000 tona streljiva, preuzeto bez ispaljenog metka i promijenilo tijek Rata za vojarne.

prije 19 min
Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Stanje na velikom požarištu na Braču znatno mirnije, ali 235 vatrogasaca i dalje nadzire područje od 40 km. Izgorjelo preko 4000 hektara. Detalji intervencije.

prije 22 min
35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

Garešnica obilježava 35. obljetnicu oslobađanja radio-relejnog centra Humka. Pridružite se braniteljima i građanima u odavanju počasti 15. rujna 2026.

prije 34 min
14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate Najčitanije

14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate

14. rujna 1991. obilježava pad Hrvatske Kostajnice. Čitajte o zločinima srpske agresorske vojske, odvođenju Hrvata u 50 logora i strašnim patnjama civila.

prije 1 h
Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Svečanom akademijom u Korčuli završava obilježavanje 35. obljetnice osnutka ratnih postrojbi. Prisjetite se ratnog puta branitelja Korčule i Pelješca na Južnom bojištu.

prije 1 h
Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Saznajte kako su hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a u operaciji Maestral, prodirući prema Drvaru i Oštrelju. Detalji o postrojbama i tijeku bitke.

prije 1 h
Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Prije 35 godina, 14. rujna 1991., Vukovar je napadnut. Saznajte više o žestokim borbama na Sajmištu, u Borovu Naselju i na Trpinjskoj cesti, poznatoj kao 'groblje tenkova'.

prije 1 h
Ilegalne utrke na Krku uzbunile državni vrh: 'Stižu brze izmjene zakona i kazne za vozače!'

Ilegalne utrke na Krku uzbunile državni vrh: 'Stižu brze izmjene zakona i kazne za vozače!'

Nakon kaosa zbog ilegalnih utrka na Krku, država najavljuje brze izmjene Zakona o prometu. Sudionike čekaju novčane kazne, zabrane vožnje i prekršajni bodovi.

prije 1 h
Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Analiza slučaja ilegalnih automobilskih utrka na Kvarneru gdje su sudionici blokirali promet i ismijavali policiju. Je li država postala predmet sprdnje?

prije 1 h
Spomen-soba Domovinskog rata danas otvorena posjetiteljima u sklopu 35. obljetnice Rujanskog rata

Spomen-soba Domovinskog rata danas otvorena posjetiteljima u sklopu 35. obljetnice Rujanskog rata

U Šibeniku je otvorena Spomen-soba Domovinskog rata povodom 35. obljetnice Rujanskog rata. Postav prati obranu grada i herojske branitelje. Posjetite od 14. do 22. rujna.

prije 1 h
Teška nesreća na cesti Križevci – Zagreb: Jedna osoba poginula, promet bio obustavljen

Teška nesreća na cesti Križevci – Zagreb: Jedna osoba poginula, promet bio obustavljen

Jedna osoba poginula je u teškoj prometnoj nesreći na cesti Križevci – Zagreb. Promet je bio obustavljen zbog očevida.

prije 1 h
Ploče 14. rujna 1991. hrvatski branitelji zauzeli skladište JNA i oružje poslali na bojišta

Ploče 14. rujna 1991. hrvatski branitelji zauzeli skladište JNA i oružje poslali na bojišta

Saznajte kako su hrvatski branitelji 14. rujna 1991. u Pločama zauzeli skladište JNA "Zelena tabla – Male Bare" i zaplijenjeno oružje poslali na bojišta Domovinskog rata. Ključna akcija za obranu Hrvatske.

prije 1 h

Prikazano 12 od 108685 članaka.