Zašto Možemo skriva Gordana Bosanca kojemu je gay aktivizam ‘domoljubni čin’, a Oluja sporna?

U nedjelju 16. svibnja održao se prvi krug lokalnih izbora te je u Gradu Zagrebu premoćno pobijedio Tomislav Tomašević, kandidat za gradonačelnika esktremno lijeve, tzv. progresivističko-zelene “platforme” Možemo. On je u prvom krugu dobio 147.631 odnosno 45,15% glasova birača izašlih na izbore, a u drugom krugu će se sučeliti s Miroslavom Škorom, predsjednikom Domovinskog pokreta koji je dobio 39.789, odnosno 12,16% glasova birača.

Nakon završetka prvog kruga, Škoro je istaknuo kako, kada je riječ o Možemo, ne govorimo ni o lijevoj, ni o zelenoj, već o ekstremno lijevoj stranci, a isto je ponovio i Igor Peternel u raspravi sa Sandrom Benčić 17. svibnja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. On je kazao kako Domovinskom pokretu u idućih dva tjedna preostaje pokazati biračima da se iza Tomislava Tomaševića kriju ljudi i ideje, koji su jasno ideološki profilirani i koji sa sobom donose izrazito ekstremne politike.

Aktivist od 1997. godine

Naime, u vrhu stranke Možemo, odnosno u njenom Inicijativnom odboru se nalazi 25 osoba, od kojih su veliki broj njih dugogodišnji aktivisti koji propagiraju marginalne teme poput LGBT prava, prava ilegalnih migranata i slično. Jedan od njih je Gordan Bosanac, cjeloživotni aktivist raznih lijevih od GONG-a dp LGBT udruga, koji ima ključnu ulogu u Možemo, ali ga je vrh stranke stavio u pozadinu tijekom izborne kampanje.

Gordan Bosanac je već s oko 23 godine završio “Mirovne studije”, u razdoblju od 1997. do 1998., a riječ je o neformalnom programu ljevičarske nevladine organizacije Centar za mirovne studije. Bosanac je diplomirao Prirodoslovno-matematički fakultet 1999., te je diplomirani inženjer fizike, a 2004. je magistrirao Školu javnih politika u Londonu te postao “magistrom ljudskih prava”. Magisterij mu je bio omogućen stipendijom britanske Vlade Chevenning Scholarship Award koju mu je dodijelio British Council u Zagrebu.

Od “Queer bajki” do “Gay aktivizma kao domoljubnog čina”

Iako je inženjer fizike, tematika njegovih objavljenih radova je pretežito iz područja gay aktivizma. Tako se Gordan Bosanac 2004. godine našao kao urednik priručnika “Priručnik za LGBT prava” i “Poqeeurene priče”, a 2005. godine uredio je “Queer bajke”. Godine 2007. urednik je rada “Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj” da bi 2011. godine u Ljubljani napisao za jednu knjigu, poglavlje pod naslovom “Gay activism as patriotic act” ili u prijevodu “Gay aktivizam kao domoljubni čin”.

Od 2002. do 2005. godine stručni suradnik lezbijskih udruga Iskorak (jedan od osnivača) i Kontra, a od 2002. do 2012. programski je suradnik homoseksualne udruge Domino (Queer Zagreb).

Isto tako, Bosanac je jedan od suatora Kompletne međunarodne enciklopedije seksualnosti objavljene 2003., koju je izdao  kontroverzni The Kinsey Institute čijeg se osnivača optuživalo za pedofiliju.

HDZ-ova većina Bosanca postavila u tijelo za nadzor obavještajnih službi

Inače, Bosanac, član stranke koju se danas predstavlja najvećom oporbom HDZ-u, ušao je 2018. u Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija upravo zahvaljujući glasovima Plenkovićeve stranke i to jednoglasno.

Saborski odbor kojeg su činili Ranko Ostojić (SDP) kao predsjednik, dr. sc. Miroslav Tuđman (HDZ) kao potpredsjednik te Goran Beus Richembergh, Tomislav Čuljak (HDZ), Željko Dilber (HDZ), Damir Krstičević (HDZ), Igor Dragovan, Dario Hrebak, Ermina Lekaj Prljaskaj, Predrag Matić, Josip Salapić, Gordana Sobol i dr. sc. Ines Strenja Linić kao članovi jednoglasno su predložili sedam članova za tijelo koje bi trebalo provoditi građanski nadzor nad sigurnosno-obavještajnim aparatom Republike Hrvatske, a među predloženim kandidatima najviše se istaklo ime Gordana Bosanca koji je svoju karijeru proveo u udrugama civilnog društva gdje se većinu vremena bavio LGBT pravima u Hrvatskoj i zemljama jugoistočne Europe.

Što se tiče njega i sigurnosnog aparata, vrijedi istaknuti da ga je stipendirala ga britanska Vlada, da je lobirao protiv ulaska Republike Hrvatske u NATO te da se zalagao za Pokret nesvrstanih. Bosanac je također 2014. godine napisao članak “Hrvatski civilni kapaciteti za mirovne operacije” za Časopis za regionalnu sigurnost sa sjedištem u Beogradu, a kada je riječ o političkim aspiracijama završio je Akademiju za politički razvoj 2008. godini u istoj klasi s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem.

Jugoslavija mu je prepoznatljiv čimbenik u međunarodnim odnosima

A 2016. godine sudjeluje kao urednik knjige “Razvojna suradnja kroz nasljeđe Pokreta nesvrstanih” o kojoj je rekao “Ideja za knjigu nastala je u razgovoru s kolegicom Marinom Škrabalo kada smo osnivali Platformu za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL)” te dodao “Napravili smo inicijalno mapiranje nekih od projekata i ubrzo otkrili da su stručnjaci iz Hrvatske, iz različitih segmenata društva – od kulture, preko obrazovanja do arhitekture, energetike i građevine provodili fantastične razvojne projekte te da je tadašnja Jugoslavija, a time i Hrvatska kroz međunarodne razvojne projekte bila jedna od prepoznatljivih čimbenika u međunarodnim odnosima.”

Preko platforme udruga, nepozvan se miješao u vanjsku politiku RH

Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL) i Kuća ljudskih prava 2017. godine uputili su otvoreno pismo predsjednici Republike, Kolindi Grabar Kitarović u kojem su kritizirali prijateljstvo Hrvatske i Poljske. Gordan Bosanac tada je bio predsjednik Upravnog odbora CROSOL-a kojeg čine B.a.B.e., Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta Protagora, Zagreb Pride, Zelena akciju, Žensku sobu – Centar za seksualna prava i druge.

Njegov matični Centar za Mirovne studije između ostalih financira Soroseva Zaklada za otvoreno društvo, Vlada RH, Ured za udruge, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, MZOS, Grad Zagreb, EU, UNHCR i Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Predlagao da prihvatimo 50.000 ilegalnih migranata

Tijekom migrantske krize 2015. godine Gordan Bosanac je izjavio: “Sve ono što je Orban napravio, mi to ne trebamo i ne smijemo napraviti.” Također je predložio da prihvatimo 40 do 50 tisuća izbjeglica i tako ojačamo svoju pregovaračku poziciju na Vijeću Europe.

Tuđman i Culej oštro kritizirali Bosanca zbog stavova o VRO Oluja

“Hrvatska službeno slavi kontroverznu vojnu akciju ‘Oluja’ kojom je oslobođen hrvatski teritorij 1995.”, napisao je Bosanac u brošuri 2015. godine nazivajući Hrvatsku “konfliktnom zemljom”, a koju je objavio Beogradski centar za sigurnosnu politiku. “Ovakvi stavovi bliski su pogledima na Domovinski rat što ih zastupaju politički krugovi u Srbiji”, upozorio je Miroslav Tuđman u zastupničkom pitanju glede sporne brošure da bi tri godine poslije bez riječi prihvatio kandidaturu Bosanca za člana tijela za građanski nadzor obavještajno-sigurnosnih službi.

Ipak, 2018. Tuđman je glasova za ulazak Bosanca u hrvatsko Vijeće za nadzor hrvatskih tajnih službi, pa je na to reagirao tadašnji saborski zastupnik HDZ-a Stevo Culej.

“Gospodin je član nevladinih udruga, stipendist stranih udruga i tko zna koga i čega”, rekao je Culej, prenio je dnevnik.hr, pitajući se je li Bosanac prošao sigurnosnu provjeru, pa zaključio kako ju je “sigurno prošao”. Kako neće proći čovjek takvih moralnih kvaliteta, izjavio je sarkastično te poručio: “Hrvatska, moraš biti budna i oprezna kad vidiš tko će voditi brigu o tebi”.

Za Bosanca, Oluja je dokaz kako ne postoje dobra i loša strana u ratovima

Bosanac je, treba spomenuti, kritizirao vojnu operaciju “Oluja”, čak i nakon oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku, pa je tako za Novosti Milorada Pupovca ustvrdio: “”Naivna ideja da, generalizirano govoreći, ima pravednih i nepravednih te dobrih i loših strana u ratovima, jednostavno ne stoji. To se pokazalo i u Oluji. Iako su tri hrvatska generala oslobođena u Haagu, presuda jasno navodi da su ratni zločini počinjeni. U tom smislu je svaka vojna operacija kontroverzna, pa i Oluja”.

Na kraju, treba spomenuti kako se Bosanac spretno kretao između nevladinog sektora i Vladinih tijela koja su se bavila razvojem nevladinog sektora, pa je tako kao dugogodišnji aktivist 2008. bio član Vladinog Savjeta za razvoj civilnog društva, a prije toga član podskupine za izradu Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2006. – 2011. zajedno s Nives Miošić (GONG, danas Možemo), Vedranom Horvatom (Heinrich Böll Stiftung, danas u Tomaševićevoj udruzi Institut za političku ekologiju) i Bertom Šalajem (Fakultet političkih znanosti, GONG, blizak Možemo).