Zatvorena birališta na izborima koji gotovo nikoga ne zanimaju: Slab odaziv, najveće zanimanje pokazala romska manjina

U 19 sati zatvorena su biračka mjesta diljem Hrvatske na kojima su pripadnici nacionalnih manjina šesti put birali manjinska vijeća i predstavnike u 201 lokalnoj jedinici tj. općinama, gradovima i županijama.
Cjeloviti izborni rezultati bit će poznati u ponedjeljak, Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će ih na svojim mrežnim stranicama.
Tada će biti poznato i koliki je odaziv, je li manji ili veći od deset posto, koliki je bio na izborima prije četiri godine.
Prema DIP-ovim podacima objavljenim u 17 sati, najbolji odaziv je u Međimurskoj (22,5 posto), Ličko-senjskoj (15,5 posto) i Vukovarsko-srijemskoj (11,5 posto) županiji.
Mjereno u postocima, najveće zanimanje za izbor manjinskih vijeća i predstavnika u općinama, gradovima i županijama, pokazali su pripadnici romske (između 16 i 20 posto), mađarske (između 14 i 18 posto), češke (između 12 i 14 posto), slovačke (između 12 i 16 posto) te bošnjačke manjine (od 10 do 14 posto).
Nominalno, na birališta je najviše izašlo predstavnika najbrojnije srpske manjine, na razini županija 9500, na razini gradova 3700, a na razini općina 5000 birača, kazao je glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.
Manjinska vijeća biraju se u županijama, gradovima i općinama u kojima pripadnici pojedine manjine čine najmanje 1,5 posto stanovništva, u gradovima i općinama u kojima živi više od 200 te u županijama u kojima živi više od 500 pripadnika neke manjine.
Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, a u nekoj županiji, gradu, općini, živi najmanje 100 pripadnika neke manjine, njeni pripadnici biraju svog predstavnika.
U općinska manjinska vijeća bira se 10 članova, u gradska 15, a u županijska 25.
Manjinska vijeća u nedjelju bira 14 nacionalnih manjina, a predstavnike njih 19.
Biraju 339 vijeća i 106 predstavnika u 201 jedinici: u 19 županija i Gradu Zagrebu, u 65 gradova i 116 općina.
Pravo birati svoja vijeća i predstavnike ima oko 235.000 birača.
'Mekša' izborna pravila
Za manjinske izbore vrijede 'mekša' (njima sve, nama ništa) pravila nego za ostale vrste izbora, pa na njima, primjerice, nema izborne šutnje, pa ni kazni za njeno kršenje, nema nadzora financiranja izborne promidžbe, ne provjerava se poštivanje načela ravnopravnosti spolova.
Sredstva za pokriće izbornih troškova osiguravaju općine, gradovi i županije u kojima se izbori održavaju.



