„Žene u crnom“ obilježile Dan sjećanja na Vukovar mirovnom akcijom u središtu Beograda

Uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se u Hrvatskoj obilježava 18. studenoga, aktivistice i aktivisti srpske mirovne organizacije Žene u crnom održali su u Beogradu javnu akciju kojom su ponovno progovorili o odgovornosti za ratne zločine počinjene tijekom opsade grada 1991. godine. U pješačkoj zoni Knez Mihailove ulice raširili su crni transparent s porukom: „Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru“.

Organizacija, poznata po dugogodišnjem zagovaranju suočavanja s prošlošću u Srbiji, u najavi događaja podsjetila je da je napad Jugoslavenske narodne armije na Vukovar započeo 25. kolovoza 1991. godine. Posebno su istaknuli i epizodu iz 19. rujna iste godine, kada je, kako navode, veliki broj građana Beograda cvijećem ispraćao Prvu gardijsku oklopnu diviziju JNA na putu prema istočnoj Slavoniji.

„Jedan od najsramotnijih događaja u povijesti Beograda prekriven je velom šutnje i poricanja! Vukovar je 1991. bio punih 87 dana pod opsadom JNA i srpskih paravojnih formacija. Tijekom opsade Vukovara počinjen je ratni zločin urbicida i kulturocida – uništena je povijesna jezgra grada“, poručili su iz udruge, podsjećajući da se opsada smatra jednim od najtežih razaranja gradova u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

U nastavku su istaknuli kako je „Vukovar postao simbol barbarskog uništavanja gradova u ratu... Ubijeno je više tisuća ljudi, ranjeno je više od 25.000 ljudi, a na dan pada grada protjerano je više od 30.000 ljudi s područja općine Vukovar. Nakon početka opsade grada Vukovara, na teritoriju Srbije formirano je nekoliko logora za hrvatske ratne zarobljenike s teritorija Hrvatske“.

Organizacija je podsjetila da su u tim logorima – među kojima navode Stajićevo, Begejce, Sremsku Mitrovicu, Niš, Aleksinac i Beograd – zatočeni i zlostavljani brojni hrvatski civili i vojnici. Unatoč međunarodnim presudama, tvrde, Srbija i dalje izbjegava punu institucionalnu odgovornost.

„Država Srbija još uvijek štiti i slavi ratne zločince poput Veselina Šljivančanina. Produžava politiku konfrontacije s Hrvatskom, odbijajući se posvetiti rješavanju pitanja o nestalima i procesuiranju ratnih zločina“, priopćili su.

U završnom dijelu akcije Žene u crnom iznijele su konkretne zahtjeve prema državnim institucijama Srbije. Među njima su:

• Utvrditi odgovornost vrha bivše JNA za oružani napad na Hrvatsku i pokrenuti sudske postupke za zločin urbicida u Vukovaru
• Utvrditi punu istinu o nestalima otvaranjem svih državnih arhiva u cilju pronalaženja grobnica hrvatskih žrtava u Srbiji
• Procesuirati sve odgovorne, prvenstveno visokorangirane časnike vojske i policije, za osnivanje logora te za ubijanje i mučenje hrvatskih civila i vojnika u logorima u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu, Nišu i Beogradu
• Uvažiti zahtjev da se postave spomen-ploče na mjestima logora u Stajićevu, Begejcima i drugdje te podržati druge oblike simboličkih reparacija žrtvama i njihovim obiteljima
• Pokrenuti zakonsku zabranu glorifikacije i rehabilitacije osuđenih za ratne zločine počinjene u Vukovaru i svim drugim mjestima