ŽIVOT NA KREDIT: Andrej Plenković i Zdravko Marić Hrvatsku su u pet godina mandata zadužili za dodatnih 60 milijardi kuna

14.11.2021. 11:52:00

Kreditna agencija Fitch jučer je podigla kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz ‘BBB-‘ na ‘BBB’, uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize.

Nakon navedene procijene uslijedila je munjevita reakcija Vlade pa su odmah  sazvali tiskovnu konferenciju na kojoj je predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu   ustvrdio da je izvjestan ulazak Hrvatske u eurozonu 2023. godine signal i poruka investicijskoj javnosti o ispravnosti smjera Vladine ekonomske i fiskalne politike, kao što je to i u slučaju agencije Fitch koja je jučer podigla hrvatski kreditni rejting.

Primjer predsjednika Vlade slijedio je i ministar financija Zdravko Marić koji je naveo kako  je kreditni  rejting važan   za cijenu zaduživanja za državu, poduzetnike i građane, jer njegovo dizanje spušta premiju rizika, što povoljno utječe na cijenu kapitala.  

No promatrajući širu sliku mandata prve i druge Vlade Andreja Plenkovića dolazimo do frapantnog saznanja.

Naime, od početka prvog mandata Andreja Plenkovića, u listopadu 2016.  godine, hrvatski javni dug se do kraja srpnja ove godine povečao se za 60 milijardi kuna. Na početku njegovog mandata hrvatski javni dug iznosio je 283 milijarde kuna, a u srpnju ove godine 344 milijarde.

Prva Vlada Andreja Plenkovića prisegla je u listopadu 2016. godine i tada je hrvatski javni dug iznosio 283 milijarde kuna. 

Veliki skok javnog duga dogodio se u studenom 2017. godine kada je on iznosio 295 milijardi kuna, no sljedeći mjesec se već vratio na 285 milijardi.

U rujnu 2019. godine javni dug je skočio na 297 milijardi kuna.

Prvi put je javni dug skočio preko 300 milijardi kuna u travnju  2020. godine i tada je iznosio 304  milijarde kuna.

Već u lipnju 2020. godine javni dug je iznosio 329 milijardi kuna. 

Početak mandata druge Vlade Andreja Plenkovića  u srpnju 2020. godine  je počeo sa javnim dugom od 325 milijardi kuna.

Do 330 milijardi kuna došli smo već u prosincu 2020. godine.

Na 340 milijardi javnog duga bili smo već u ožujku 2021. godine. 

Posljednji podatak HNB-a za javni dug datira iz srpnja mjeseca 2021. godine, a tada je on iznosio 344 milijarde kuna što je  najviše ikad. 

Sukladno navedenim pokazateljima i jučerašnjim procjenama rejting agencije Fitch o rastu kreditnog rejtinga Hrvatske, prosudite sami, a ujedno i da li predsjednik Vlade Andrej Plenković i njegov ministar financija Zdravko Marić imaju razloga za toliku samohvalu, te samim time da li se njihova vladavina u poslijednjih 5 godina može ocijeniti uspješnim.

 

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije Portala Dnevnih Novosti

Izvor: PDN-arhiva/Foto:Pixell

Izvorni autor: Krešimir Cestar

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.