Zoran Krešić: Ukrajinci se uspješno brane kao HVO u središnjoj Bosni

Ruska invazija na Ukrajinu, zemlju čiji branitelji uspješno odolijevaju mnogo snažnijem, uvježbanijem i opremljenijem neprijatelju, uvelike podsjeća na zbivanja u posljednjem ratu u središnjoj Bosni gdje su postrojbe Hrvatskoga vijeća obrane uspjele obraniti enklavu u gotovo nemogućim uvjetima, posve okruženu, od višestruko brojnijih snaga bošnjačke Armije BiH, piše Večernji list BiH.

Takvo herojstvo u Lašvanskoj dolini vjerojatno je i mnogo veće s obzirom na to da je mjesecima bila posve prometno izolirana i povezana sa slobodnim teritorijem tek zračnim mostom. Ukrajinu napada oko 150.000 ruskih vojnika s kopna, mora i iz zraka s desetak puta više oklopa, zrakoplova, plovila. Istodobno, središnju Bosnu mjesecima je branilo samo oko 15.000 hrabrih vojnika, a napadalo ih je stalno 70.000 pripadnika bošnjačkih snaga, među kojima je bilo i oko 2000 mudžahedina.

Vance-Owenov plan

Rat za središnju Bosnu uslijedio je u jeku mirovnih pregovora o preustroju zemlje sukladno Vance-Owenovu planu. Hrvatska strana smatra kako je bošnjačka strana potpuno odsijecanje središnje Bosne započela već u siječnju 1993. godine, kada je zauzela prometnice na području Uskoplja. Sve češći incidenti prerastali su u zločine, a plan etničkog čišćenja pokušalo se provesti u svakoj srednjobosanskoj općini, od Bugojna i Uskoplja, preko Lašvanske i Lepeničke doline, Zenice, Vareša, Kaknja do Žepča i Usore. Glavninu svojih snaga Armija RBiH preusmjerila je u središnju Bosnu koju je s više svojih korpusa, u čijem su sastavu bili i mnogobrojni borci iz islamskih zemalja mudžahedini, držala pod opsadom više od godinu dana.

Od proljeća do kraja 1993. godine Armija BiH pokrenula je najžešće ofenzive u više strateških pravaca u dolinama Lašve i Lepenice te dolinom rijeke Bosne, dijeleći prostor Operativne zone HVO-a Središnja Bosna na nekoliko enklava, koje su dodatno bile rascjepkane kako je rat odmicao. Gdje god su to uspjeli, pripadnici Armije RBiH i mudžahedini, koji su bili u njezinu sastavu, ostavljali su krvave tragove svojih zločina nad civilnim pučanstvom, kao i nad pripadnicima HVO-a.

Prema podacima hrvatske strane, s prostora središnje Bosne protjerano je 110.000 Hrvata, od 331 logora i mjesta zatočenja Armije BiH, njih 238 bilo je u središnjoj Bosni, a kroz njih je prošlo 10.000 Hrvata. Opljačkano je i spaljeno 12.000 hrvatskih kuća i druge imovine, devastirano i uništeno 67 crkava, 74 katoličke kapele, 41 prateći crkveni objekt, devastirana su dva franjevačka samostana, a minirano čak 71 katoličko groblje. Ubijena su i dvojica svećenika u Fojnici.