Damir Markuš o riječkoj zabrani: „HOS je legalan, Hrvatsku smo branili s oznakama koje smo nosili u Domovinskom ratu“

Odluka Gradskog vijeća Rijeke od 29. listopada 2026. godine ponovno je otvorila raspravu o obilježjima Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i njihovoj uporabi u javnom prostoru.

Među hrvatskim braniteljima koji su reagirali na odluku nalazi se i Damir Markuš Kutina, pripadnik HOS-a i branitelj Vukovara, koji je tijekom borbi na Sajmištu triput ranjen.

U izjavi za Narod.hr, objavljenoj 30. listopada, Markuš je upozorio na mogućnost da se novim riječkim pravilima ograniči isticanje obilježja postrojbi koje su sudjelovale u Domovinskom ratu.

Markuš: HOS-ove postrojbe bile su dio hrvatske obrane

Markuš ističe da je HOS sudjelovao u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije te da njegovi pripadnici imaju priznat braniteljski status.

Posebno se protivi mogućnosti da se spomen-obilježja i murali posvećeni HOS-ovcima automatski tumače kao veličanje ustaškog režima.

„HOS postrojbe su dio hrvatske pobjedničke vojske.“

U svojoj reakciji naglasio je da se obilježja koja su nosili hrvatski branitelji moraju promatrati u okolnostima Domovinskog rata, a ne odvojeno od povijesti postrojbi kojima su pripadali.

Markuš smatra da su HOS-ovi murali i prikazi ratnih oznaka sastavni dio očuvanja uspomene na branitelje, osobito na one koji su poginuli u obrani domovine.

„Mi nismo bili u Drugom svjetskom ratu“

Jedan od središnjih dijelova Markušove izjave odnosi se na povezivanje pripadnika HOS-a s događajima i ideologijama Drugoga svjetskog rata.

Naglašava da su on i njegovi suborci sudjelovali u Domovinskom ratu, u kojem su se borili protiv JNA i srpskih paravojnih snaga.

Posebno je podsjetio na oznake pod kojima su djelovale agresorske snage, suprotstavljajući ih ratnim obilježjima hrvatskih branitelja.

U nastavku izjave oštro je kritizirao one koji HOS-ove postrojbe povezuju s ustaštvom. Pritom je upotrijebio i uvredljive političke kvalifikacije, koje ostaju njegov osobni stav, a ne utvrđena činjenica o protivnicima HOS-ovih obilježja.

Njegova je temeljna poruka da se povijesni doprinos konkretnih postrojbi obrani Hrvatske ne smije zanemariti u današnjim raspravama o njihovim oznakama.

Zatražio zaštitu dostojanstva poginulih suboraca

Markuš je podsjetio i na svoj raniji govor u Hrvatskom saboru, u kojem je tražio snažniju zaštitu ugleda hrvatskih branitelja i njihovih postrojbi.

Smatra da institucije trebaju reagirati kada se branitelje vrijeđa ili se omalovažava njihov ratni doprinos.

U izjavi je posebno spomenuo poginule suborce iz Vukovara i Bogdanovaca.

Za Markuša to nije samo rasprava o simbolima, nego i pitanje sjećanja na ljude s kojima je sudjelovao u ratnim operacijama, a koji se nisu vratili svojim obiteljima.

Što je točno odlučilo Gradsko vijeće Rijeke?

Prema službenoj objavi Grada Rijeke, Gradsko vijeće jednoglasno je prihvatilo amandman gradonačelnice Ive Rinčić kojim se zabranjuje isticanje i promicanje simbola, slogana i poruka što veličaju fašizam, nacizam i ustaštvo, uključujući pozdrav „Za dom spremni“, na gradskim površinama obuhvaćenima odlukom.

Gradonačelnica je pritom naglasila da pitanje HOS-ova murala na Škurinjama želi rješavati razgovorom s predstavnicima braniteljskih udruga i navijača, a ne jednostranim uklanjanjem.

Zasad nije donesena posebna javno objavljena odluka o uklanjanju tog murala na temelju novih pravila.

Zato je potrebno razlikovati usvojenu opću zabranu od njezine buduće primjene na pojedina obilježja.

Pravni status HOS-a i uporaba pozdrava nisu isto pitanje

Sudjelovanje HOS-a u Domovinskom ratu i doprinos njegovih pripadnika obrani Hrvatske povijesne su činjenice.

Međutim, pravni status branitelja i postrojbi ne znači da je svaka javna uporaba svih njihovih ratnih oznaka automatski dopuštena.

Pozdrav „Za dom spremni“ povijesno je povezan s ustaškim režimom NDH, a hrvatski sudovi u različitim su predmetima razmatrali njegovu uporabu i konkretne okolnosti pojedinih slučajeva.

Vladino Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima još je 2018. preporučilo razmatranje usko određene iznimke za obilježja HOS-a u kontekstu odavanja počasti poginulim braniteljima. Ta preporuka nije uspostavila opću zakonsku dopuštenost pozdrava.

Upravo je pitanje razlikovanja ratnih komemoracija od drugih oblika javne uporabe pozdrava jedno od spornih pitanja koja će se pojavljivati pri primjeni riječkog propisa.

Rasprava o ratnim obilježjima nastavlja se

Reakcija Damira Markuša pokazuje koliko su pitanja ratnih oznaka i spomen-obilježja osjetljiva za branitelje koji su pod njima sudjelovali u obrani Hrvatske.

S druge strane, riječka gradska vlast svoju odluku obrazlaže zaštitom ustavnih vrijednosti i sprječavanjem veličanja totalitarnih režima.

Za sada nije razjašnjeno kako će se nova odluka primjenjivati na sve postojeće HOS-ove murale i komemorativna obilježja.

Markuš traži da se u takvim slučajevima poštuju povijesne okolnosti nastanka postrojbi, njihov doprinos Domovinskom ratu i sjećanje na poginule pripadnike HOS-a.

Rasprava se zato nastavlja na dva povezana, ali pravno različita pitanja, kako zaštititi dostojanstvo hrvatskih branitelja i kako primjenjivati propise o javnoj uporabi spornih povijesnih pozdrava.