Operacija Maestral – početak kraja VRS-a u zapadnoj Bosni

Bio je to združeni pothvat Hrvatske vojske (HV), Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), kojim je u samo sedam dana oslobođeno više od 2500 četvornih kilometara teritorija i bitno promijenjen odnos snaga na bosanskohercegovačkom bojištu.

Nakon potpisivanja Splitskog sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine 22. srpnja 1995., kao i uspješnog odbijanja protunapada Vojske Republike Srpske (VRS) iz smjera Drvara, hrvatsko je zapovjedništvo odlučilo ponovno usmjeriti težište operacija prema BiH.

Plan je predviđao brz i odlučan prodor na dva glavna pravca – od Bosanskog Grahova prema Drvaru te od Glamoča prema Jajcu – s ciljem razbijanja obrane VRS-a i sprječavanja njezina učvršćivanja na novim položajima.

Sedam dana ofenzive

Napad je započeo 8. rujna. Hrvatska vojska djelovala je iz smjera Hrvatske, dok su HVO i Armija BiH istodobno sudjelovali u borbama na području Bosne i Hercegovine.

U prvim danima operacije oslobođeni su Bosansko Grahovo, Glamoč i područje Kupreškog polja, nakon čega je napredovanje nastavljeno prema Šipovu, Jajcu i Drvaru. Do 15. rujna, kada je operacija službeno završena, hrvatske i bošnjačke snage ostvarile su značajne teritorijalne dobitke i dodatno potisnule VRS.

U okviru operacije „Maestral“ oslobođena su šira područja sedam općina – Bosanskog Grahova, Bosanskog Petrovca, Glamoča, Drvara, Ključa, Šipova i Jajca. Istodobno su postrojbe Armije BiH oslobodile Sanski Most i Donji Vakuf.

Hrvatska vojska i HVO zauzeli su nekoliko strateški važnih gradova i prometnih pravaca, među kojima su bili Šipovo, Jajce i Drvar, koji su dotad predstavljali važna uporišta Vojske Republike Srpske.

Vojni uspjesi imali su snažan psihološki učinak. Moral postrojbi VRS-a bio je ozbiljno narušen, a zbog brzog napredovanja hrvatskih i bošnjačkih snaga uslijedilo je povlačenje srpskih postrojbi s pojedinih područja. Istodobno su tisuće srpskih civila u izbjegličkim kolonama napuštale područja zahvaćena borbama, krećući se prema Prijedoru i Banjoj Luci.

Put prema Banjoj Luci

Međunarodna zajednica operaciju nije promatrala izolirano od šireg diplomatskog i vojnog konteksta završnice rata. Nakon niza poraza VRS-a tijekom ljeta i rujna 1995., pritisak na bosanske Srbe dodatno je povećan kako bi se otvorio prostor za završne mirovne pregovore.

Hrvatske snage, uključujući elitne postrojbe poput 4. i 7. gardijske brigade, bile su spremne za nastavak napredovanja prema Banjoj Luci. Nakon „Maestrala“ uslijedila je operacija „Južni potez“, u kojoj su hrvatske snage zajedno s HVO-om nastavile proboj prema zapadu i sjeverozapadu BiH.

Zaustavljeni pred Banjom Lukom

U operaciji „Južni potez“ hrvatske i snage HVO-a približile su se Banjoj Luci. Međutim, daljnje napredovanje zaustavljeno je u okolnostima snažnog međunarodnog diplomatskog pritiska i ubrzanih mirovnih pregovora.

Operacija „Maestral“ tako je postala jedna od ključnih vojnih akcija završne faze rata u BiH. Pokazala je sposobnost HV-a, HVO-a i Armije BiH za izvođenje koordiniranih operacija većeg opsega te dodatno promijenila odnos snaga na terenu.

Za Hrvatsku i njezine postrojbe „Maestral“ je imao posebno značenje i u širem kontekstu vojnih operacija 1995. godine. U kombinaciji s ranijim operacijama i kasnijim „Južnim potezom“, pridonio je slabljenju vojnih kapaciteta VRS-a i stvaranju uvjeta u kojima je završetak rata pregovorima postao realna mogućnost.

Važnu ulogu u obrani i oslobađanju područja Bosne i Hercegovine tijekom rata imale su i postrojbe Hrvatskog vijeća obrane, koje su zajedno s Hrvatskom vojskom i Armijom BiH sudjelovale u nizu operacija na različitim bojištima.