Rinčić, branitelji i Armada za istim stolom: Murali idu u legalizaciju, traži se zaštita svih ratnih obilježja
Sastanak potaknut uklanjanjem i ponovnim oslikavanjem grba HOS-a na Škurinjama završen je konkretnim dogovorima

U Gradu Rijeci u srijedu, 22. srpnja 2026., održan je sastanak gradonačelnice Ive Rinčić s predstavnicima braniteljskih udruga Primorsko-goranske županije i Kluba navijača Armada Rijeka.
Glavni povod bilo je uklanjanje, a potom i ponovno oslikavanje grba HOS-a na braniteljskom muralu na Škurinjama. Događaj koji je izazvao snažne reakcije ipak nije završio novim prebojavanjem, ultimatumima ili nastavkom javnog sukoba, nego dogovorom o sustavnom rješavanju statusa braniteljskih i navijačkih murala u Rijeci.
Najvažnija poruka sastanka glasi: ratna obilježja i mjesta pijeteta ne smiju ovisiti o trenutačnim političkim odnosima, različitim komunalnim tumačenjima ili selektivnom postupanju gradskih službi.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije, predvođeni predsjednikom Claudijem Vukonićem, predsjednik Udruge 3. bojne 111. brigade ZNG/HV Dean Kalabota, predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata „Ajkula“ Perica Prpić te predstavnici Kluba navijača Armada Rijeka.
Otvorena pitanja rješavat će se za stolom, a ne preko zidova
Sudionici su se usuglasili da se pitanja koja izazivaju različita tumačenja i podižu društvene tenzije ne smiju rješavati „uličnim natjecanjima“, gradskim zidovima ni medijskim prepucavanjima, nego institucionalno, otvorenim dijalogom i u zakonskim okvirima.
To znači da se braniteljska obilježja više ne bi smjela uklanjati ili prepravljati bez prethodne komunikacije s braniteljskim udrugama i drugim sudionicima koji su ih postavili ili se o njima brinu.
Istodobno, predstavnici branitelja i Armade prihvatili su da buduće oslikavanje i uređivanje javnih površina mora biti pravno uređeno kako bi murali dobili službene suglasnosti, komunalna odobrenja i trajnu zaštitu.
Popisat će se postojeći braniteljski i navijački murali
Grad Rijeka, braniteljske udruge i Armada zajednički će krenuti u identifikaciju i popis postojećih murala posvećenih Domovinskom ratu, hrvatskim braniteljima, ratnim postrojbama i navijačkoj tradiciji.
Istodobno će se definirati nove primjerene lokacije za buduće murale.
Dogovoreno je da kvalitetni i identitetski važni murali koji trenutačno nemaju potrebnu dokumentaciju kroz jednostavnu proceduru dobiju suglasnosti i komunalna odobrenja. Time bi njihov položaj bio pravno uređen, a oni zaštićeni od proizvoljnog uklanjanja, prebojivanja i različitih tumačenja gradskih službi.
Posebno je istaknuto da komunalni red ne smije biti selektivan. Za sve zahvate na javnim površinama moraju vrijediti jednaka pravila, neovisno o tome radi li se o braniteljskom, navijačkom, političkom ili bilo kojem drugom muralu.
Predstavnici Grada naveli su da ranija postupanja gradskih službi nisu bila usmjerena protiv određene ratne postrojbe ili žrtve, nego su bila posljedica zakonskih i proceduralnih obveza te zatečenog stanja na terenu.
Zaštita Mosta hrvatskih branitelja
Grad Rijeka započeo je razgovore s autorima spomenika na Mostu hrvatskih branitelja kako bi se kroz šire uređenje prostora i odgovarajuća tehnička rješenja spomenik trajno zaštitio od neprimjerenog ponašanja.
Cilj je očuvati Most kao dostojanstveno mjesto sjećanja i pijeteta prema hrvatskim braniteljima, a ne kao prostor izložen devastaciji, neprimjerenom korištenju ili zanemarivanju.
Kreće realizacija Parka heroja
Gradske službe započele su analizu opsežnog elaborata Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata „Ajkula“ za uređenje Spomen-parka – Parka heroja.
Projektom se planira povezivanje spomenika poginulim hrvatskim braniteljima s područja Primorsko-goranske županije u jedinstven i dostojanstveno uređen prostor zajedničkog sjećanja.
Park heroja trebao bi postati mjesto na kojem će se buduće generacije moći upoznati s imenima, postrojbama i žrtvom ljudi koji su sudjelovali u stvaranju i obrani Republike Hrvatske.
Država mora konačno dati jasan odgovor o ratnim obilježjima
Jedan od najvažnijih zaključaka sastanka odnosi se na pravni položaj službenih oznaka pojedinih postrojbi iz Domovinskog rata koje se nalaze na muralima, spomenicima i mjestima pijeteta.
Sudionici su zaključili da se jedinice lokalne samouprave širom Hrvatske suočavaju s neujednačenom sudskom praksom i različitim tumačenjima propisa.
Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je da Grad Rijeka nije tijelo koje može proizvoljno tumačiti, dopuštati ili zabranjivati državne zakone i odluke Ustavnog suda niti tu ulogu želi preuzimati.
Zato će Grad, braniteljske udruge i Armada zajednički uputiti pisani zahtjev Ministarstvu hrvatskih branitelja, Ministarstvu pravosuđa i uprave, Ministarstvu unutarnjih poslova te drugim nadležnim državnim tijelima.
Od njih će zatražiti jasno, jednoznačno i obvezujuće tumačenje mogućnosti isticanja i pravnog uređivanja svih službenih obilježja ratnih postrojbi na muralima, spomen-obilježjima i mjestima pijeteta posvećenima Domovinskom ratu.
Cilj inicijative je prekid samovolje, ukidanje dvostrukih mjerila i uspostavljanje pravne sigurnosti koja će jednako vrijediti u Rijeci, Kninu, Vukovaru, Splitu, Zagrebu i svim ostalim hrvatskim gradovima.
Komunalni propisi ne smiju brisati ratnu povijest
Sastanak nije dao konačan odgovor samo o jednom muralu, nego je otvorio znatno šire pitanje: može li Hrvatska 35 godina nakon početka Domovinskog rata dopustiti da status obilježja njezinih ratnih postrojbi ovisi o gradu, komunalnom redaru, političkoj volji ili različitim sudskim odlukama?
Upravo zato zajednički zahtjev državnim tijelima predstavlja jedan od najvažnijih dogovora. Lokalna uprava mora poštovati zakon, ali komunalni propisi ne smiju služiti kao sredstvo za selektivno uklanjanje dijelova ratne povijesti.
Pravila moraju biti jasna, unaprijed poznata i jednaka za sve. Branitelji i njihove obitelji ne smiju iz godine u godinu ponovno dokazivati legitimitet postrojbi koje su sudjelovale u obrani Hrvatske.
Uoči Dana pobjede naglasak mora ostati na braniteljima
Sve tri strane naglasile su da su legalisti te da ne žele postati predmet političkih manipulacija i ideoloških podjela.
Posebno je istaknuto da se rasprave o muralima i ratnim obilježjima, osobito uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, ne smiju koristiti za skretanje pozornosti s dostojanstvenog odavanja počasti ljudima koji su izborili hrvatsku slobodu.
Dijalog Grada Rijeke, braniteljskih udruga i Armade nastavit će se u partnerskom ozračju. Zajednički cilj je zaštititi zakonitost i komunalni red, ali istodobno hrvatskim braniteljima, njihovim postrojbama i njihovoj žrtvi osigurati trajno, zakonito i najviše moguće poštovanje.
Sastanak na koji se došlo nakon ozbiljnog prijepora tako je završen konkretnim smjerom suradnje. Grad je prihvatio branitelje i Armadu kao partnere u uređivanju statusa murala, a braniteljske udruge i Armada prihvatile su institucionalni put.
Sada slijedi najvažniji dio – provedba dogovorenoga. Jer kultura sjećanja ne čuva se samo priopćenjima i riječima, nego jasnim pravilima, uređenim spomen-obilježjima i jamstvom da se povijest hrvatskih branitelja više neće prekrivati bojom..
Rijeka treba postati uzor drugim hrvatskim gradovima: otvorenim dijalogom, jednakim pravilima i suradnjom s braniteljima trajno zaštititi murale, spomen-obilježja i službena obilježja ratnih postrojbi. Domovinski rat ne smije biti predmet lokalne samovolje, nego zajednička vrijednost čuvana dostojanstveno, zakonito i bez dvostrukih mjerila.
Izvor:Fiuman.hr
Autor: Obrada Dražen Šemovčan Šeki



