U Batini otkriveno spomen-obilježje hrabrim pripadnicima Samostalne uskočke satnije

Pred samim graničnim prijelazom u Batini, na mjestu gdje se povijest ispisivala krvlju i nevjerojatnom hrabrošću, danas je otkriveno spomen-obilježje posvećeno pripadnicima Samostalne uskočke satnije. Ovaj veličanstveni monument trajni je podsjetnik na poginule heroje u operaciji Batinski most: Darija Galetu, Zorana Križevca i Zlatka Turkovića.

Povijest

Svečanost je organizirala udruga HOS-Baranja, pod pokroviteljstvom Općine Draž i Ministarstva hrvatskih branitelja. Spomenik, koji simbolizira nesalomljivi duh hrvatskih branitelja, zajednički su otkrili Goran Križevac (brat poginulog Zorana), Nikica Čurić, sudionik operacije, te državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Zlatan Bašić.

Molitvu i blagoslov predvodio je župnik Župe sv. Valentina, vlč. Đuro Andraši, dok je svečani ton događaju dala učenica umjetničke škole iz Belog Manastira, Iris-Aurora Bošnjak, dirljivom izvedbom hrvatske himne i pjesme “Dajem ti srce, zemljo moja”.

Uz obitelji poginulih i preživjele sudionike akcije, događaju su nazočili i vijence položili brojni visoki uzvanici, uključujući izaslanika ministra obrane brigadira Dražen Batrnek i Miroslav Bago, izaslanika ministarstva branitelja Zlatan Bašić, saborski zastupnika kao izaslanik županice OBŽ-a, Stipana Šašlina, načelnica Općine Draž Valentina Avdičević, načelnik Općine Popovac Zoran Kontak, izaslanik Grada Beli Manastir i načelnika Općine Bilje, te predstavnici brojnih braniteljskih i stradalničkih udruga Osječko-baranjske županije.

Operacija koja je zahtijevala nadljudsku hrabrost

Povijest nas vraća u 31. siječnja 1992. godine. Dvadeset pripadnika diverzantsko-izvidničke Samostalne uskočke satnije krenulo je u jednu od najsmjelijih operacija Domovinskog rata. Prošavši kroz smrznuti Kopački rit i prešavši Dunav, ušli su duboko u neprijateljski teritorij s jasnim ciljem: aktivirati tri tone eksploziva i srušiti most koji je služio kao glavna komunikacija između Srbije i okupirane Baranje.

Povijest

Unatoč pomnom planiranju, sudbina je htjela drugačije. Kvar na amfibiji prisilio ih je na improvizaciju. Pokušavajući nabaviti traktor na lokalnom poljoprivrednom gospodarstvu u Vojvodini, postali su sumnjivi te su privedeni u Sombor. Iako su u tom trenutku mogli aktivirati eksploziv, svjesno su odabrali ne ugroziti živote tamošnjih civila, žrtvujući pritom vlastitu sigurnost.

Uslijedio je oružani sukob i dramatičan proboj. Devetorica branitelja uspjela su se spasiti izvlačenjem kroz Kopački rit i Mađarsku. Osmorica su zarobljena i podvrgnuta torturama u srpskim logorima, dok su trojica – Galeta, Križevac i Turković – položila svoje živote na oltar domovine.

“Radilo se o specijaliziranoj skupini osposobljenoj za izvršavanje posebno opasnih zadataka,” prisjetio se Nikica Čurić, preživjeli sudionik operacije. “To je podrazumijevalo ulazak duboko iza neprijateljskih linija. O našim se aktivnostima govorilo i s druge strane bojišnice, ali nama nikada nije bio cilj stvarati nekakav mit ili slavu. Naš je jedini cilj bio obrana Hrvatske.”

Spomenik gdje se prošlost susreće s budućnošću

Inicijativa za podizanje spomenika krenula je prije gotovo tri godine od strane udruge HOS-Baranja. Projekt vrijedan oko 13.500 eura, realiziran uz pomoć Ministarstva branitelja i Općine Draž, vizualno je osmislio mladi 27-godišnji akademski kipar iz Belog Manastira, Domagoj Salonja Zanimljivo je da je i sam autor sin hrvatske dragovoljke, što cijeloj priči daje dodatnu, duboko emotivnu notu.

“Kada klešete spomenik za poginule branitelje, vi ne klešete samo materijal, nego u njega pokušavate utisnuti emociju, istinsku ljubav, dobrotu, tugu i hrabrost,” istaknuo je mladi kipar Domagoj Salonja “Inspiracija mi je bila stvoriti elegantno mjesto gdje se prošlost susreće s budućnošću. Ovdje, uz Dunav, rijeka protječe i ne staje, baš kao što i naša sjećanja na poginule zauvijek ostaju.”

Spomenik, u obliku granica Baranje u crveno-bijelim tonovima, nosi uklesana imena heroja te će od sada biti središnje mjesto okupljanja i polaganja vijenaca svakog 31. siječnja.

Svečanost su upriličili u protokolu svečanog otkrivanja spomen-obilježja i pripadnici počasne garde Hrvatski sokol Osijek OBŽ-a.

Trajna zahvalnost herojima

Politički predstavnici i lokalni čelnici u svojim su govorima naglasili važnost očuvanja sjećanja na žrtvu koju su ovi mladići podnijeli.

Valentina Avdičević, načelnica Općine Draž, izrazila je ponos što se spomenik nalazi upravo u njihovoj općini: “Okupili smo se kako bismo odali počast i poštovanje onima koji su dali sve za našu samostalnu i suverenu Hrvatsku. Ovo je trajno sjećanje, da nikada ne zaboravimo njihovu žrtvu.”

Stipan Šašlin, saborski zastupnik, podsjetio je na povijesni kontekst samog mjesta: “Ovaj je most u jednom periodu omogućavao zlim ljudima da dođu na ovaj prostor i donesu veliko zlo. Danas, 35 godina nakon te hrabre akcije, ovaj spomenik dokazuje da nismo zaboravili naše najvrednije. Gradili smo mi i ceste i trgove, ali sve je to njima u zahvalu – jer da nije bilo njih, ne bi bilo ni nas na ovoj obali Dunava.”

Zlatan Bašić, državni tajnik u Ministarstvu branitelja, posebno se osvrnuo na preživjele logoraše: “Ovo obilježje je spomen svima vama, a posebno onima koji su završili u logorima. Oni su ponijeli teški teret tih prvih mjeseci i godina. Ljudi moji, na tome vam od srca hvala.”

Svečanost je završena zajedničkim druženjem, uz obećanje da se nevjerojatna žrtva Somborske skupine i Uskočke satnije nikada neće prepustiti zaboravu. Svatko tko ubuduće prođe cestom prema Batinskom mostu, sada ima mjesto gdje može zastati, pokloniti se i zapaliti svijeću istinskim herojima domovine.