Bugojno: dan kada je puklo hrvatsko-bošnjačko savezništvo u središnjoj Bosni

Prvi dio serijala: Kako je započela bitka koja je završila padom Bugojna, progonstvom tisuća Hrvata i otvaranjem logora

Postoje događaji koji su promijenili tijek rata u Bosni i Hercegovini, ali su u hrvatskoj javnosti ostali u sjeni većih vojnih operacija. Jedan od njih svakako je 18. srpnja 1993. godine, kada je u Bugojnu započela bitka između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). Borbe koje su toga dana izbile nisu bile tek još jedan lokalni sukob. Označile su početak tragedije koja će završiti padom grada, egzodusom hrvatskog stanovništva, uspostavom logora i sudbinama koje ni više od tri desetljeća poslije nisu do kraja rasvijetljene.

Grad u kojem su do jučer bili saveznici

Bugojno je početkom rata bilo jedno od rijetkih mjesta u kojem su HVO i Armija BiH mjesecima zajednički djelovali protiv srpskih snaga. Dvije su vojske formalno bile saveznici, dijelile su obrambene crte i koordinirale pojedine aktivnosti.

No tijekom prve polovice 1993. odnosi su se postupno pogoršavali. Sukobi između HVO-a i Armije BiH već su izbili u srednjoj Bosni i Hercegovini, a političko nepovjerenje preraslo je u otvoreno vojno suparništvo. Bugojno je neko vrijeme ostalo pošteđeno većih borbi, ali napetosti su svakodnevno rasle.

Dan prije otvorenog sukoba, 17. srpnja, dogodili su se ozbiljni incidenti koji su dodatno pogoršali stanje. Prema više izvora, ubijeni su pripadnici HVO-a na punktu u Vrbanji te jedan hrvatski civil, čime je praktično nestala posljednja mogućnost mirnog rješenja.

Napad koji je iznenadio HVO

Ujutro 18. srpnja 1993. Armija BiH pokrenula je opći napad na položaje HVO-a u Bugojnu i okolici. Borbe su vrlo brzo zahvatile gradske četvrti, a HVO se našao u znatno nepovoljnijem položaju.

Prema analizama dostupnim u međunarodnim izvorima, postrojbe Armije BiH imale su brojčanu prednost, dok je dio pripadnika HVO-a bio na dopustu ili raspoređen izvan grada. Zbog toga su hrvatske snage vrlo brzo ostale razdvojene u nekoliko izoliranih obrambenih džepova.

Borbe su se vodile od kuće do kuće. Svaka ulica, svaka zgrada i svaki položaj imali su stratešku važnost. Već tijekom prvih dana postalo je jasno da će se Bugojno teško obraniti.

Početak tragedije hrvatskog stanovništva

Dana 18. srpnja još nije bio kraj bitke, ali upravo je toga dana započeo proces koji će završiti jednom od najvećih humanitarnih tragedija Hrvata u srednjoj Bosni.

Kako je Armija BiH preuzimala nadzor nad dijelovima grada, hrvatsko civilno stanovništvo počelo je napuštati svoje domove. Mnogi su vjerovali da će se vratiti za nekoliko dana, no za velik broj njih taj se povratak nikada nije dogodio.

Padom pojedinih dijelova Bugojna započelo je zarobljavanje pripadnika HVO-a i civila, što će u sljedećim danima prerasti u sustav zatočenja koji će kasnije biti predmet međunarodnih sudskih postupaka.

Ovo je tek početak priče

Bitka za Bugojno nije završila 18. srpnja. Borbe su trajale do 28. srpnja, kada je Armija BiH preuzela kontrolu nad gradom. Nakon toga uslijedili su progoni, logori, nestanci i sudbine koje će obilježiti bugojanske Hrvate desetljećima.

Upravo zato ovaj članak nije priča o završetku, nego o početku.

Početku bitke koja je promijenila život cijele jedne zajednice.

Početku egzodusa tisuća Hrvata.

I početku pitanja na koja mnoge obitelji još uvijek čekaju odgovor.

IZVOR PODATAKA: WIKIPEDIJA

Ovo je tek početak priče

Bitka za Bugojno nije završila 18. srpnja. Borbe su trajale do 28. srpnja, kada je Armija BiH preuzela kontrolu nad gradom. Nakon toga uslijedili su progoni, logori, nestanci i sudbine koje će obilježiti bugojanske Hrvate desetljećima.

Upravo zato ovaj članak nije priča o završetku, nego o početku.

Početku bitke koja je promijenila život cijele jedne zajednice.

Početku egzodusa tisuća Hrvata.

I početku pitanja na koja mnoge obitelji još uvijek čekaju odgovor.

IZVOR PODATAKA: WIKIPEDIJA