Bačić priznao: Opasni otpad moramo izvesti jer nemamo kamo s njim

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić gostovao je u RTL Direktu, gdje je govorio o sanaciji odlagališta otpada u Gospiću, rokovima, troškovima i odgovornosti za nastalu situaciju.

Prema njegovim riječima, sanacija će se odvijati u nekoliko faza. Prvo treba ukloniti 300 vreća s oko 650 tona neopasnog otpada, a nakon propalog natječaja Vlada namjerava posao ugovoriti izravno, bez javne nabave.

Istodobno bi trebalo početi prekrivanje oko 33.000 tona zakopanog otpada, među kojim se nalazi i opasni otpad. Bačić očekuje da će radovi početi već idući tjedan, kako bi se prije velikih jesenskih kiša spriječilo daljnje procjeđivanje štetnih tvari u tlo i podzemne vode.

Oko 4500 tona opasnog otpada ide izvan Hrvatske

Na području oko silosa i PPK Velebit nalazi se još oko 4500 tona rasutog otpada. Za njegovo uklanjanje zaprimljene su dvije ponude, a Fond za zaštitu okoliša trenutačno ih evaluira.

Bačić tvrdi da bi se taj otpad mogao ukloniti u roku od tri mjeseca, možda i ranije.

„Mi u Hrvatskoj nemamo lokaciju za zbrinuti četiri i pol tisuće tona opasnog otpada“, rekao je Bačić, dodajući da bi, ako se prihvati jedna od pristiglih ponuda, opasni otpad bio odvezen izvan Hrvatske.

Plan cjelokupne sanacije, uključujući vreće, rasuti i zakopani otpad, Vlada bi trebala predstaviti do 20. rujna.

Sanaciju zasad plaća država

Trošak sanacije u početku će snositi Fond za zaštitu okoliša, odnosno državni proračun.

Bačić je, međutim, istaknuo da Državno odvjetništvo provodi postupak kojim bi se trebala utvrditi odgovornost za nezakonito postupanje s otpadom. Ako se odgovornost utvrdi, država će pokušati naplatiti nastalu štetu iz imovine odgovornih osoba.

„Ne možemo čekati ishod suđenja. Do tada će se preventivno platiti iz državnog proračuna“, kazao je.

Bačić najavio strože kontrole

Govoreći o činjenici da se za probleme s otpadom u Gospiću znalo godinama, Bačić je rekao da ne zna zašto nakon predstavki građana 2023. i 2024. godine nije zaustavljen nezakoniti dovoz otpada.

Očekuje da će DORH utvrditi zašto se to nije dogodilo.

Istodobno najavljuje strože kontrole gospodarenja otpadom. Izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom trebalo bi se pooštriti postupanje države, kao i kontrola kretanja i zbrinjavanja otpada.

Bačić je odbacio tvrdnju da je 2019. godine, kada su ublažene procedure najave prekograničnog prometa otpada, kontrola u potpunosti ukinuta. Podsjetio je da i dalje postoji sustav e-ONTO u kojem se evidentiraju količina i vrsta otpada te njegovo podrijetlo i odredište.

„Da se to provodilo, ne bi se ovo dogodilo“, rekao je Bačić, govoreći o potrebi češćih kontrola carine, inspekcije, DIRH-a i Fonda za zaštitu okoliša.

„Morat ćemo promijeniti svijest o otpadu“

Bačić se osvrnuo i na mogućnost izgradnje energana za otpad, ističući da Hrvatska mora pronaći dugoročno rješenje za vlastiti otpad.

„Mi sada polako više ne želimo ni svoje smeće, nego bismo da nam netko drugi to preuzme“, rekao je.

Smatra da se o izgradnji energana treba odlučivati na temelju znanstvenih kriterija, a na pitanje bi li prihvatio takav objekt na Korčuli odgovorio je potvrdno.

U međuvremenu, fokus ostaje na Gospiću, gdje vlasti pokušavaju sanirati jedno od najvećih odlagališta otpada u zemlji, dok se istodobno utvrđuje kako je došlo do dugogodišnjeg nezakonitog odlaganja.