Dekan Agronomskog fakulteta upozorava: Navodnjavamo tek tri posto poljoprivrednih površina, a hranu sve više uvozimo

Hrvatska navodnjava tek oko tri posto svojih poljoprivrednih površina, što jasno pokazuje koliko domaća poljoprivreda zaostaje u prilagodbi novim klimatskim uvjetima, upozorio je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić.

Gostujući u Dnevniku HRT-a, Mešić je istaknuo da Hrvatska mora znatno snažnije ulagati u sustave navodnjavanja, moderne tehnologije i povećanje produktivnosti želi li povećati domaću proizvodnju hrane i smanjiti ovisnost o uvozu.

„Podatak da navodnjavamo samo tri posto poljoprivrednih površina dovoljno govori o stanju naše poljoprivrede“, rekao je Mešić.

Prema njegovu mišljenju, za razvoj sustava navodnjavanja odgovorni su i država i sami poljoprivredni proizvođači. Država bi trebala osigurati potrebnu infrastrukturu i dostupnost vode, dok bi proizvođači trebali ulagati u suvremene sustave navodnjavanja na svojim gospodarstvima.

Pritom je upozorio da voda više nije neograničen resurs i da se njome mora upravljati racionalno. Iako Hrvatska raspolaže značajnim količinama vode, problem predstavlja njezina neravnomjerna dostupnost tijekom godine. Kao jedno od mogućih rješenja naveo je izgradnju akumulacija koje bi omogućile zadržavanje i skladištenje vode u razdobljima kada je ima dovoljno.

Hrvatska poljoprivreda, smatra Mešić, mora se istodobno prilagoditi sve izraženijim klimatskim promjenama. Budućnost vidi u većem oslanjanju na znanje, digitalizaciju, automatizaciju i inovacije, umjesto na tradicionalne metode proizvodnje.

Posebno je istaknuo pitanje prehrambene samodostatnosti. Hrvatska, upozorava, više ne može računati na stabilnost međunarodnih lanaca opskrbe i dugoročno se oslanjati na uvoz hrane.

„Ne možemo se više oslanjati na uvoz hrane jer živimo u vrlo neizvjesnim vremenima“, poručio je.

Kao primjer nelogičnosti domaćeg poljoprivrednog sustava naveo je činjenicu da Hrvatska izvozi žitarice, a istodobno uvozi meso i mlijeko, iako su upravo žitarice važna sirovina za njihovu proizvodnju.

Mešić smatra da je Hrvatska dosad uspješno koristila sredstva iz europskih fondova, ali upozorava da značajan dio novca nije usmjeren na povećanje konkurentnosti i otpornosti domaće poljoprivrede.

Problem vidi i u nedovoljnom uključivanju stručne javnosti u donošenje odluka. Istaknuo je kako stručnjaci redovito izrađuju analize i prijedloge za razvoj poljoprivrednog sektora, no njihova se znanja i preporuke, smatra, ne koriste dovoljno pri kreiranju državnih politika.