Europa preporučuje zalihe za 72 sata, stručnjak upozorava: Hrvatska ima ozbiljne slabosti u zaštiti stanovništva

Jesu li hrvatski građani spremni za nekoliko dana bez električne energije, vode ili redovite opskrbe hranom? Pitanje pripravnosti stanovništva ponovno je otvoreno nakon europskih preporuka prema kojima bi kućanstva trebala imati osnovne zalihe za najmanje 72 sata.

Takve pripreme nisu namijenjene samo mogućim ratnim sukobima. Mogu biti korisne i tijekom potresa, poplava, velikih požara ili dugotrajnijih prekida u opskrbi osnovnim uslugama.

Europska komisija u svojoj Strategiji za Uniju pripravnosti, predstavljenoj u ožujku 2025., predvidjela je izradu smjernica koje bi stanovništvu omogućile samostalno zadovoljavanje osnovnih potreba tijekom najmanje tri dana.

Stručnjak upozorava na stanje hrvatskih skloništa

Kriminalist i sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila smatra da Hrvatska nije dovoljno pripremljena za ozbiljnije krizne situacije.

U razgovoru za Dnevno.hr posebno je upozorio na nedostatke u zaštiti infrastrukture i stanje skloništa.

„Ne mislim da je Hrvatska spremna”, izjavio je Cvrtila.

Prema njegovoj procjeni, Hrvatska je na području kibernetičke sigurnosti ostvarila određeni napredak, ali fizička zaštita važnih objekata nije na zadovoljavajućoj razini.

Posebno je izdvojio energetska postrojenja, vodovodne sustave i skladišta, čiji bi prekid rada mogao utjecati na svakodnevni život stanovništva.

Cvrtila tvrdi da je dio skloništa tijekom proteklih desetljeća prenamijenjen te da mnogi građani ne znaju gdje bi se trebali skloniti u slučaju opasnosti.

„A što se tiče skloništa, tu smo na nuli, možda čak i ispod nule”, ocijenio je.

Potrebna je priprema i za prekide opskrbe

Govoreći o mogućim sigurnosnim prijetnjama, Cvrtila je ocijenio da je izravan konvencionalni napad Rusije na europske države razmjerno malo vjerojatan.

Veću opasnost vidi u hibridnim oblicima djelovanja, uključujući kibernetičke napade, širenje dezinformacija i moguće sabotaže infrastrukture.

Pritom je upozorio da bi ozbiljniji poremećaji u radu energetskih ili vodoopskrbnih sustava mogli izazvati probleme i bez izravnog vojnog sukoba.

Što bi građani trebali imati kod kuće?

Hrvatsko Ravnateljstvo civilne zaštite već ima objavljene upute za pripremu kompleta koji građani mogu ponijeti u slučaju evakuacije.

Preporučuje da se osnovne potrepštine unaprijed spreme u ruksak ili torbu koja je lako dostupna.

Među preporučenim stvarima nalaze se:

• Pitka voda i hrana koja se može dulje čuvati.

• Lijekovi koje članovi kućanstva redovito koriste i pribor za prvu pomoć.

• Svjetiljka, prijenosni radio i rezervne baterije.

• Prijenosna baterija za punjenje mobitela.

• Osobni dokumenti, gotovina i važni telefonski brojevi zapisani na papiru.

• Higijenske potrepštine, rezervna odjeća i deka.

• Potrepštine za djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom i kućne ljubimce, prema potrebama kućanstva.

Hrvatske upute za evakuacijski komplet navode zalihe vode i hrane za najmanje dva dana. Europska strategija ide korak dalje te predviđa smjernice za samodostatnost stanovništva tijekom najmanje 72 sata.

To nije zakonska obveza građana niti znači da je proglašena neposredna opasnost. Riječ je o pripremi za situacije u kojima pomoć ili redovita opskrba možda neće biti odmah dostupne.

Skloništa i edukacija stanovništva

Cvrtila smatra da bi Hrvatska trebala više pozornosti posvetiti osposobljavanju građana za postupanje u kriznim situacijama.

Prema njegovu mišljenju, nije dovoljno imati sklonište ako stanovnici ne znaju gdje se ono nalazi, kako do njega doći i kada ga koristiti.

Kao jednu od mogućnosti spomenuo je pripremu postojećih podrumskih i garažnih prostora za privremeno sklanjanje. Takvi prostori, međutim, mogu se koristiti samo ako ispunjavaju odgovarajuće sigurnosne uvjete za konkretnu opasnost.

Zalaže se i za veću uključenost lokalnih službi civilne zaštite te redovite vježbe kojima bi stanovništvo naučilo postupati u izvanrednim okolnostima.

Europska strategija također predviđa bolju edukaciju građana, sustave ranog upozoravanja i jačanje suradnje nadležnih službi.

Za građane Hrvatske u slučaju neposredne opasnosti ili potrebe za intervencijom hitnih službi dostupan je jedinstveni broj 112.