Europska središnja banka u lipnju podiže ključne stope. Prvo će udar osjetiti tvrtke, a potom i građani

Konačna odluka, naravno, ovisit će o gospodarskim pokazateljima u idućim tjednima, prije svega o kretanju cijena energije, nafte i razvoju geopolitičkih napetosti koje izravno utječu na inflaciju.

Dodatni signali o mogućem rastu kamata stižu i iz samog vrha ECB-a. Predsjednik njemačke Bundesbanke Joachim Nagel nedavno je otvoreno poručio da bi povećanje ključnih stopa bilo opravdano ako se inflacijski pritisci ne počnu smanjivati.

Tvrtke prve osjećaju promjene

Ako ECB doista ponovno podigne kamate, prve posljedice osjetit će poduzeća. Većina kompanija kreditno je vezana uz euribor, međubankarsku kamatnu stopu koja vrlo brzo reagira na odluke ECB-a.

U financijskim krugovima zato se već otvoreno govori da bi tvrtke koje planiraju novo zaduživanje ili refinanciranje postojećih kredita trebale reagirati što prije, prije mogućeg rasta troškova financiranja.

Na nedavnoj konferenciji Financijskog tržišta u Opatiji iz bankarskog sektora također su iznesena očekivanja da bi ECB u lipnju mogao povećati ključne stope za oko 0,25 postotnih bodova, uz mogućnost dodatnih korekcija do kraja godine.

Takav razvoj događaja označio bi početak novog ciklusa rasta kamata u europodručju.

Hoće li građani osjetiti rast rata kredita?

Odluke ECB-a ne utječu samo na poduzeća, već i na građane jer predstavljaju glavni parametar za kretanje kamata na kredite u Hrvatskoj.

Ipak, bankari ističu da je hrvatsko tržište trenutačno među povoljnijima u eurozoni kada je riječ o kamatnim stopama. Dodatno, većina postojećih kredita građanima ugovorena je uz fiksne kamatne stope pa ti klijenti neće osjetiti promjene euribora.

Promjene ne bi trebali značajnije osjetiti ni korisnici kredita vezanih uz nacionalnu referentnu stopu (NRS).

Najveći pritisak mogao bi se preliti na nove kredite, no banke zasad imaju visoku razinu likvidnosti, a Hrvatska narodna banka već je određenim mjerama ograničila rast kreditne potražnje. Upravo zato dio analitičara smatra da bankama možda neće biti isplativo značajnije podizati kamate za nove klijente.

Makroekonomski gledano, rast kamata odgovarao bi zemljama poput Hrvatske koje i dalje imaju inflaciju iznad prosjeka eurozone. Prema posljednjim podacima, inflacija u Hrvatskoj u travnju iznosila je 5,8 posto. Više kamate u pravilu hlade potrošnju i usporavaju pregrijano gospodarstvo.

Za građane i korisnike kredita, međutim, takvi trendovi nisu poželjni jer znače skuplje financiranje i opreznije trošenje.

Bankama bi više kamate ponovno povećale zaradu

Ponovni rast ključnih kamata ECB-a bankama bi donio i dodatne prihode kroz kamate na sredstva koja drže deponirana kod središnje banke.

Drugim riječima, višak likvidnosti ponovno bi mogao postati značajan izvor zarade za bankarski sektor.

Direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko podsjeća da je Hrvatska tijekom razdoblja od 2022. do 2024. već prošla kroz snažan rast ključnih kamata ECB-a, ali da se taj rast samo djelomično prelio na domaće tržište.

„Zbog visoke likvidnosti bankarskog sustava u Hrvatskoj se tada na tržište prelilo tek oko 25 posto rasta ključnih kamata ECB-a. Povećanje se kod nas nije značajnije osjetilo“, istaknula je Perko.

Dodaje kako je likvidnost domaćeg bankarskog sustava i dalje vrlo dobra te vjeruje da eventualni novi rast kamata građani neće snažno osjetiti.

„Većina kredita građanima ugovorena je uz fiksne kamatne stope pa korisnici ne bi trebali očekivati rast mjesečnih rata“, zaključila je.

Tržište kapitala kao alternativa kreditima

Budući da rast kamata prvo pogađa poduzeća, regulatori ih sve više usmjeravaju prema tržištu kapitala kao alternativnom i potencijalno jeftinijem izvoru financiranja.

Skuplji krediti mogli bi dodatno usporiti potrošnju i smanjiti potražnju za novim zaduživanjem, zbog čega će banke morati pažljivo odvagnuti koliko će eventualni rast kamata ECB-a uopće preliti na domaće klijente.

U konačnici, upravo će ravnoteža između profitabilnosti banaka, potražnje za kreditima i stabilnosti gospodarstva odlučiti hoće li Hrvatska ući u novu eru skupljeg zaduživanja.