Fantomska bolnica u Blatu: Tu je spiskana lova ko za dva Pelješka mosta

Desetljećima u Blatu strše armatura i goli zidovi išarani grafitima. Sve što je moglo biti porazbijano je, iščupano je i devastirano. Sramota barem deset gradonačelnika i najmanje 15-16 ovdašnjih vlada

Svi su bili tamo - predstavnici Vlade, Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb. Premijer Andrej Plenković osobno je položio kamen temeljac Nacionalne dječje bolnice jučer, 26. listopada u zagrebačkom naselju Blato.  Kako navodi Ministarstvo zdravstva, ugovor za projektiranje i izgradnju prve faze iznosi 237,5 milijuna eura s PDV-om. Gradi se nova zgradu površine 53.040 četvornih metara, obavit će se rekonstrukcija postojećeg tehničkog bloka, a u cijenu ulazi i projektna dokumentacija, potrebne izmjene građevinske dozvole i izvođenje radova. Završetak radova predviđen je do kraja 2029. i novoj bi se zgradi trebale objediniti opća pedijatrija, dječja kirurgija i dječja onkologija Klinike za dječje bolesti Zagreb. No na spomen Blata prva je asocijacija Zagrepčanima nikad izgrađena Sveučilišna bolnica. Taj projekt započet refrerendumom 1982. i nikad dovršen. Sad je umjesto prvotno zamišljene opće "Sveučilišne bolnice", lokacija u Blatu prenamijenjena u kompleks usmjeren prije svega na pedijatrijsku skrb i prateće odjele.Ovaj tekst Express je objavio 2024. godine. 

Na jesen 1982. Zagrepčani su izašli na referendum - žele li u idućih pet godina izdvajati 1,5 posto plaće za izgradnju Sveučilišne bolnice? I njih 69 posto odgovorilo je s "DA". Tri godine kasnije gradonačelnik Tito Kosty položio je kamen temeljac. Ali evo, ni 39 godina kasnije - bolnice nema! Tko god je 14. studenoga 1982. zaokružio da, ispao je nažalost lakovjerni magarac. 

Odnosno, umjesto bolnice i 960 kreveta, na površini od 135.416 m2 bruto natkrivenog prostora po ukupnoj cijeni od 560 milijuna tadašnjih njemačkih maraka - danas bi to bilo oko 522 milijuna eura, pisala su 24sata - desetljećima u Blatu strše armatura i goli zidovi išarani grafitima. Sve što je moglo biti porazbijano je, iščupano je i devastirano. Sramota barem deset gradonačelnika i najmanje 15-16 ovdašnjih vlada.  

No po tisućiti put, evo baš jučer, uvjeravaju nas vladajući kako nije sve izgubljeno. Kažu, gradit će se. Prva lopata samo što nije. Naime, premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević odigrali su jučer dupli pas (tekst je pisan 2025. op. a.). Dok je vlada donosila odluku o rješavanju spornih imovinsko-pravnih odnosa s prijestolnicom, zagrebačka gradska skupština istovremeno je usvojila sporazum prema kojem Grad predaje državi zemljište od 523.000 četvornih metara na kojem se desetljećima "otaljavao" projekt bolnice u Blatu - vrijednost cijele nekretnine procijenjena je na 14,4 milijuna eura - a država je zauzvrat gradu prepustila niz nekretnina vrijednih otprilike dvostruko manje - 7,2 milijuna eura.  Prva je to pretpostavka da napokon krene izgradnja Nacionalne dječje bolnice, planirane u Blatu, dok će grad istovremeno graditi vrtić u Španskome, školu Čulinec s vrtićem i sportskom dvoranom, zatvoreni bazen u Dubravi... 

Fantomska bolnica u Blatu tipičan je primjer nesposobnosti državnih struktura koje traju desetljećima, tko god bio na vlasti. Naime, sad se očito po n-ti put namjerava krenuti u projekt Sveučilišne bolnice u Blatu zvan “Nova dječja bolnica” - točno 39 godina nakon polaganja kamena temeljca i 42 godine nakon referenduma!  Kako su izračunala 24sata, Zagrepčani su za cijeli projekt dosad u vjetar bacili novac dostojan gradnje dva Pelješka mosta!  - Prostor u Blatu je pregolem za dječju bolnicu i sve što je do sada napravljeno je zastarjelo i propalo. Besmisleno bi bilo ondje graditi. To sve treba srušiti - rekao je još 2019. za 24sata Branko Nadilo (72), umirovljeni novinar koji je za Građevinar pratio projekt od početka gradnje do propadanja. Građevinar Danijel Režek je prije više od tri desetljeća desetljeća bio član Odbora za gradnju Sveučilišne bolnice. 

- Obrukali smo se davnih dana s tom bolnicom. Kolegu i mene nisu htjeli slušati kad smo tražili da se gradi objekt po objekt. Zato su nas brzo i izbacili iz Odbora. Da su nas poslušali, barem bi jedna bolnica ondje radila već 30 godina - prisjetio se tad za 24sata Režek, koji je bio na polaganju kamena temeljca uz tadašnjeg gradonačelnika Tita Kostyja. Na pitanje vjeruje li da će je sad ipak sagraditi rekao je: “Bojim se da neće”. Istog je mišljenja i Nadilo, a da je izaći na referendum - istog bi mišljenja vjerojatno bilo i puno više od onih 69 posto Zagrepčana.  Idejni projekt izradila je slovenska tvrtka Biro 71 iz Domžala. Prvi je plan predviđao bolnicu od 960 kreveta, na površini od 135.416 kvadratnih metara bruto natkrivenog prostora. Krajem 1992. prestalo je ubiranje novca iz samodoprinosa, a do kraja 1994. uloženo je 227 milijuna maraka (po nekim izvorima i 310 milijuna), a potom je neizgrađena bolnica praktički otišla u stečaj. Direktor Kliničke bolnice  Zagreb u osnivanju tada je bio Aleksandar Varga, dipl. oec, koji je 1983. bo gradonačelnik odnosno predsjednik Gradske skupštine. On je bio uvjeren da će svi ugovoreni radovi biti završeni prije predviđenog roka. Osporavatelji izgradnje najviše su prigovarali na lokaciju strahujući od savskih magli i komaraca. Nije međutim bilo straha od onih koji su se ispostavili kao najveća prijetnja realizaciji projekta od vitalne važnosti za grad Zagreb - od političara. Mutnijih od savske magle i znatno štetnijih od komaraca.