Hrvatska među rekorderima EU-a po rastu poreznih prihoda. U samo godinu dana porasli skoro - 10 posto

Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 posto, znatno više od europskog prosjeka od 5,5 posto, podaci su Eurostata koji pokazuju da su ukupni porezni prihodi u Europskoj uniji dosegnuli 7,686 milijardi eura.

Hrvatska je prošle godine bila među pet članica Europske unije s najvećim rastom prihoda od poreza i socijalnih doprinosa, koji su u odnosu na 2024. godinu povećani za 9,3 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

Veći relativni rast poreznih prihoda zabilježen je samo u Rumunjskoj, gdje su povećani za 10,5 posto, Bugarskoj s rastom od 10,4 posto te Malti s 9,4 posto. Iza Hrvatske slijedi Litva, u kojoj su prihodi porasli za 8,4 posto.

Riječ je o znatno većem povećanju prosjeka Europske unije, u kojem su ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli za 5,5 posto, odnosno za 401 milijardu eura, dosegnuvši 7,686 milijardi eura.

Sve članice ubrale su više poreza

Porezni prihodi nominalno su porasli u svim članicama EU-a, no razlike među državama pokazuju da se njihov rast odvijao različitom dinamikom. Pritom povećanje ukupno prikupljenih prihoda ne znači nužno i povećanje poreznih stopa jer na njihovu visinu utječe gospodarski rast, zaposlenost, plaća, potrošnja i inflacija.

Prema Eurostatu, Hrvatska je 2025. godine bila na drugom mjestu u EU-u prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u odnosu na BDP, s 19 posto, odmah iza Švedske s 20,8 posto. Slijede Mađarska sa 17,3 posto i Grčka sa 17,2 posto.

U tu skupinu neizravnih poreza ubrajaju se porez na dodanu vrijednost, trošarine, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom dobara i usluga.

Istodobno je Hrvatska među članicama s najmanjim udjelom prihoda od poreza na dohodak, dobit i imovinu prema BDP-u. Taj je udio iznosio 7,8 posto, dok je prosjek Europske unije bio 13,2 posto. Niže udjele imale su Rumunjska (6,4 posto), Bugarska (6,6 posto) i Mađarska (7,5 posto). Najveći udio tih poreza prema BDP-u ima Danska, s 30,2 posto.

U cijeloj EU porastao udio prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u

Na cijeloj razini Unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili su 40,7 posto BDP-a, što je povećanje za 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu. U eurozoni taj je odnos povećan, narastao je s 40,7 na 41,3 posto.

Najveće porezno opterećenje, mjereno udjelom poreza i socijalnih doprinosa prema BDP-u, zabilježeno je u Francuskoj, gdje je iznosilo 46 posto, zatim Belgiji s 44,7 posto, Danskoj s 44,3 posto i Austriji s 43,9 posto. Italija je s udjelom od 43 posto također bila iznad europskog prosjeka.

Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Irska s 22,7 posto, Rumunjska s 29,3 posto, Malta s 30,3 posto te Bugarska s 30,6 posto.

Udio poreza i doprinosa u odnosu na BDP-u povećan je u 19 članica EU-a, a smanjen u osam. Najveći rast zabilježila je Njemačka, s 40,3 na 41,4 posto, dok su među zemljama s najvećim povećanjem bile Malta, Španjolska i Francuska.

Pritom su porezni prihodi činili 87,9 posto svih prihoda koje su izvršne vlasti ostvarile u 2025. godini u EU.

Eurostat navodi da je povećanju poreznih prihoda posljednjih godina pridonio gospodarski oporavak, ali i inflacija te rast socijalnih doprinosa. U 2025. godini socijalni doprinosi činili su 14,3 posto BDP-a Unije, porezi na dohodak, dobit i imovinu 13,2 posto, a porezi na proizvodnju i uvoz 12,9 posto.

Podaci tako pokazuju da se porezni sustavi članica EU-a znatno razlikuju, ne samo po ukupnom poreznom opterećenju nego i po tome koliko se oslanjaju na oporezivanje rada, kapitala ili potrošnje. Hrvatska se pritom izdvaja visokim udjelom neizravnih poreza i jednim od najvećih godišnjih povećanja ukupnih poreznih prihoda u Uniji.