Kovačević upozorava da Vučić i dalje ima utjecaj na državne institucije

Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji otvorila je mogućnost promjene vlasti nakon dugogodišnje dominacije Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke. Međutim, vojni analitičar Pero Kovačević upozorava da izborni poraz dosadašnje vlasti ne znači i prestanak njezina utjecaja na državne institucije.

Govoreći za emisiju Studio 4 Hrvatske radiotelevizije, Kovačević je ocijenio da su studenti uspješno svladali prvi veliki politički izazov, ali da ih tek očekuju problemi povezani s preuzimanjem odgovornosti za upravljanje državom.

Kako je izvijestio HRT, Kovačević smatra da će Studentska lista vjerojatno uspjeti sastaviti novu vlast, no upozorava da će promjene unutar državnog sustava biti znatno zahtjevnije.

Vučićevi kadrovi i dalje su u državnim institucijama

Prema Kovačevićevoj ocjeni, jedan od najvećih problema nove vlasti bit će profesionalizacija državne uprave i uspostavljanje učinkovitog rada institucija pravne države.

Upozorio je da su brojne institucije kadrovski povezane s dosadašnjom vlašću te da promjena parlamentarne većine sama po sebi neće ukloniti postojeći politički utjecaj.

Posebno je istaknuo pitanje sposobnosti Studentske liste da osigura dovoljno stručnih ljudi za preuzimanje odgovornih državnih dužnosti.

Dodatnu poteškoću vidi u različitim političkim i ideološkim stajalištima okupljenima unutar studentskog pokreta.

Kovačević smatra da bi usklađivanje tih razlika moglo biti najzahtjevniji zadatak nove političke većine. Upozorava da će njezini predstavnici morati pronaći način zajedničkog djelovanja kako unutarnja neslaganja ne bi prerasla u ozbiljnije sukobe.

Studentska lista okupila birače bez istaknutog političkog vođe

Alen Kišić sa Sveučilišta VERN' ocijenio je da je izborni rezultat u Srbiji velika politička promjena, posebno zbog načina na koji je studentski pokret uspio pridobiti potporu birača.

Za razliku od Vučićeve kampanje, koja se snažno oslanjala na njegovu osobnu političku prepoznatljivost, Studentska lista nastupila je bez jednog istaknutog vođe.

Kišić smatra da se takav pristup pokazao uspješnim jer je pozornost birača usmjerena na političke poruke i zahtjeve, a manje na pojedine osobe.

Ipak, upozorio je da pobjedu studentskog pokreta ne treba tumačiti isključivo kao gubitak potpore Aleksandru Vučiću.

Prema njegovoj ocjeni, Vučić nije osvojio manje glasova nego na prethodnim izborima. Presudnim smatra okupljanje glasova oko Studentske liste nakon povlačenja etabliranih oporbenih političkih snaga iz izborne utakmice.

Posebno je izdvojio približno 650 tisuća novih birača, za koje je naveo da su ranije uglavnom izbjegavali sudjelovanje na izborima.

Kišić upravo u njihovoj mobilizaciji vidi jedan od glavnih razloga uspjeha studentskog pokreta.

Gospodarski pokazatelji solidni, ali investicijski ugovori otvaraju pitanja

Govoreći o gospodarskim okolnostima u kojima će nova vlast započeti rad, Kišić je ocijenio da Srbija trenutačno nema izrazito nepovoljne ekonomske pokazatelje.

Prema podacima koje je iznio, gospodarski rast iznosi približno tri posto, dok javni dug doseže oko 44 posto bruto domaćeg proizvoda.

Smatra da takvi pokazatelji ostavljaju određeni prostor za dodatno zaduživanje države.

Međutim, upozorio je na nepoznate uvjete pod kojima su tijekom prethodnih godina dogovarane pojedine investicije.

Prema Kišićevoj ocjeni, pitanje je kakav će sadržaj ugovora o tim ulaganjima zateći nova vlast, osobito kada je riječ o poslovima čiji uvjeti nisu bili dovoljno poznati javnosti.

Kovačević upozorio na dosadašnju europsku podršku Vučiću

U osvrtu na međunarodni položaj Srbije, Kovačević je podsjetio da je Aleksandar Vučić tijekom svoje vladavine uživao znatnu političku podršku pojedinih utjecajnih država članica Europske unije.

Pritom je posebno izdvojio Francusku i Njemačku.

Prema njegovu mišljenju, takvi su odnosi pridonijeli tome da Europska unija često nije dovoljno odlučno reagirala na poteze Vučićeve vlasti.

Kovačević smatra da izborni poraz ne znači da je dosadašnji sustav vlasti izgubio sve poluge utjecaja, osobito zbog ljudi koji i dalje obnašaju dužnosti u državnim institucijama.

Pitanje nestalih hrvatskih žrtava kao pokazatelj odnosa prema Hrvatskoj

U raspravi o mogućim promjenama u odnosima Srbije i Hrvatske Kišić je posebno izdvojio neriješeno pitanje nestalih hrvatskih žrtava.

Prema njegovoj ocjeni, spremnost nove srbijanske vlasti na suradnju u pronalaženju nestalih bit će konkretan pokazatelj njezina odnosa prema Hrvatskoj.

Kišić smatra da će se upravo kroz postupanje prema tom pitanju moći procijeniti postoji li stvarna politička volja za suradnju dviju država.

Studentska lista tako je nakon izborne pobjede suočena sa zadatkom sastavljanja nove vlade i preuzimanja odgovornosti za državne institucije u kojima dosadašnja vlast, prema Kovačevićevoj ocjeni, još ima znatan utjecaj.