INA nastavlja bušenje na Sjevernom Jadranu: Koliko će to Hrvatskoj donijeti novog plina?

U prosincu prošle godine Ina je objavila da je bušotina IKA A-1 R DIR tijekom testne proizvodnje davala oko 120 tisuća kubičnih metara prirodnog plina dnevno, uz procijenjene rezerve od oko 220 milijuna kubičnih metara.

Nekoliko mjeseci poslije prva faza projekta je završena, druga je u punom zamahu, a Ina potvrđuje da će do kraja 2026. izbušiti još tri bušotine.

Prva faza završena je tijekom četvrtog tromjesečja 2025. i prvog tromjesečja ove godine, a obuhvatila je bušotine IKA A-1 R DIR i IKA A-4 R DIR. U drugoj fazi, vrijednoj oko 65 milijuna eura, već je izbušena i privedena proizvodnji Ana-4 DIR.

Koliko nove bušotine danas proizvode, međutim, nije poznato. Ina ne objavljuje ni aktualne procjene njihovih rezervi.

„S obzirom na to da su pojedinačne bušotine u različitim fazama proizvodnje, testiranja, povezivanja ili privođenja proizvodnje, Ina u ovom trenutku ne objavljuje detaljne podatke o proizvodnim kapacitetima, rezervama i planovima proizvodnje na razini pojedinačnih bušotina“, odgovorili su iz tvrtke.

Podaci o proizvodnji prirodnog plina, dodaju, bit će objavljivani u redovitim financijskim i poslovnim izvještajima Ina Grupe.

Zasad tako nema službene potvrde jesu li ranije procijenjene rezerve IKA A-1 R DIR od oko 220 milijuna kubičnih metara povećane ili smanjene, niti koliko je plina iz novih bušotina već predano hrvatskom energetskom sustavu.

Važnu ulogu u nastavku investicijskog ciklusa ima samopodižuća bušaća platforma Labin, koja se koristi na IKA A-1 R DIR i IKA A-4 R DIR, a bit će angažirana i na dijelu preostalih bušenja.

Uz aktualnu drugu fazu projekta, kroz program EDIna planirano je bušenje jedne ugovorene i jedne opcionalne bušotine, izgradnja nove platforme te oko devet kilometara plinovoda. Udio Ine u kapitalnim ulaganjima tog programa iznosi oko 21 milijun eura.

Prema trenutno objavljenim podacima, Ina tako u navedene aktivnosti na Sjevernom Jadranu ulaže najmanje 86 milijuna eura.

Tvrtka ističe da će nastaviti ulagati u istraživanje i razradu domaćih ležišta ugljikovodika radi povećanja proizvodnog kapaciteta i sigurnosti opskrbe. Koliko će dodatnog domaćeg plina taj investicijski ciklus u konačnici donijeti Hrvatskoj, zasad ipak ostaje bez konkretnog odgovora.