Je li Ranko Ostojić otkrio tajne podatke nakon zatvorene sjednice? Ako bi se dokazalo kazneno djelo, zakon predviđa i zatvor

Izjava predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranka Ostojića nakon zatvorene sjednice o slučaju otpada u Gospiću otvorila je ozbiljno pravno pitanje: je li javnosti otkrio podatke do kojih je došao u postupku koji je upravo zbog njihove osjetljivosti bio zatvoren za javnost?

Ostojić je nakon sjednice rekao da je SOA još 2022. godine imala izvor koji je raspolagao informacijama o otpadu u Gospiću. Njegovu izjavu prenijeli su Dnevnik.hr, Index i drugi mediji. Ostojić je pritom javno naveo da je Agencija imala „izvor“ te da su informacije proslijeđene nadležnim institucijama.

Sjednica je bila zatvorena, zastupnici su morali ostaviti mobitele

Posebno je važno što sjednica nije bila otvorena javnosti. Prema izvještaju Dnevnika Nove TV, članovi Odbora prije ulaska ostavili su mobilne telefone i potpisivali izjave povezane s tajnošću podataka.

To samo po sebi ne znači da je svaki podatak izgovoren na toj sjednici automatski bio klasificiran. Međutim, činjenica da je riječ o Odboru koji nadzire sigurnosno-obavještajni sustav i da je sjednica održana iza zatvorenih vrata znači da sadržaj onoga što je Ostojić nakon toga iznio mora biti posebno pažljivo pravno procijenjen.

Hrvatski sabor potvrđuje da Odbor kojim Ostojić predsjeda nadzire rad sigurnosno-obavještajnog sustava te redovito postupa s klasificiranim podacima.

Problematična je upravo informacija o „izvoru“ SOA-e

Najosjetljiviji dio Ostojićeve izjave nije sama tvrdnja da su državna tijela imala određena saznanja, nego izričito spominjanje da je SOA imala „izvor“.

U sigurnosno-obavještajnom radu podatak o postojanju izvora može imati poseban stupanj osjetljivosti. Međutim, iz javno dostupnih informacija nije moguće utvrditi je li upravo taj konkretan podatak u dokumentima dostavljenima Odboru bio formalno označen nekim stupnjem tajnosti.

Zbog toga se ne može automatski zaključiti da je Ostojić već samim izgovaranjem te informacije počinio kazneno djelo. Za takav zaključak trebalo bi utvrditi prirodu podatka, način na koji ga je Ostojić dobio, njegov stupanj zaštite te je li ga uopće bio ovlašten javno iznijeti.

Kazneni zakon predviđa zatvor za odavanje tajnih podataka

Ako bi nadležna tijela utvrdila da je riječ o klasificiranom podatku koji je Ostojiću bio povjeren i koji je zatim učinio dostupnim neovlaštenim osobama, tada bi u obzir mogao doći članak 347. Kaznenog zakona.

Prema važećem Kaznenom zakonu, osoba koja tajne podatke koji su joj povjereni učini dostupnima neovlaštenoj osobi može biti kažnjena zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Za pojedine druge oblike tog kaznenog djela zakon propisuje kaznu do tri godine, a kod težih okolnosti i znatno više.

No zakon istodobno precizno definira što se smatra tajnim podatkom. Prema Kaznenom zakonu, tajni podatak mora biti podatak koji je prema posebnom zakonu označen kao klasificiran. To je važna razlika jer činjenica da je sjednica bila zatvorena ne znači sama po sebi da je svaka rečenica izrečena na njoj automatski „tajni podatak“ u kaznenopravnom smislu.

Zakon poznaje četiri stupnja tajnosti

Zakon o tajnosti podataka uređuje klasificirane podatke i način njihove zaštite. Hrvatski sustav poznaje stupnjeve „vrlo tajno“, „tajno“, „povjerljivo“ i „ograničeno“, a osobe koje takvim podacima pristupaju obvezne su poštovati pravila njihova čuvanja.

Zato je za eventualnu kaznenu odgovornost ključno pitanje, je li podatak da je SOA imala izvor u slučaju Gospić bio formalno klasificiran i je li Ostojić znao da ga ne smije iznijeti u javnost.

Bez odgovora na ta pitanja bilo bi prerano tvrditi da je kazneno djelo počinjeno.

Nakon Ostojićeve izjave nastala zbrka među državnim institucijama

Ostojićeva izjava izazvala je dodatne probleme jer su nakon nje državni vrh i institucije počeli davati međusobno različita objašnjenja o tome tko je i kada bio obaviješten.

HRT je izvijestio da Vlada, predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednik Sabora Gordan Jandroković tvrde da ih SOA nije obavijestila o slučaju, dok je istodobno navedeno da je Agencija određena saznanja proslijedila nadležnim državnim tijelima.

I Jutarnji list navodi da je upravo Ostojićeva rečenica o izvoru SOA-e pokrenula niz reakcija i otvorila pitanje što je Agencija zapravo znala te kome je informacije proslijedila.

DORH zasad nije javno objavio da vodi postupak protiv Ostojića

Postavlja se pitanje moguće kaznene odgovornosti, ali trenutačno nema javno dostupne službene potvrde da je DORH protiv Ranka Ostojića otvorio istragu ili kazneni postupak upravo zbog odavanja tajnih podataka.

To je važno naglasiti, moguće postojanje elemenata kaznenog djela i pravomoćno utvrđena kaznena odgovornost dvije su potpuno različite stvari.

Ako bi DORH zaprimio prijavu, morao bi najprije utvrditi je li javno izneseni podatak doista bio klasificiran, je li Ostojić imao obvezu čuvanja tog podatka te je li ga objavio protivno toj obvezi.

Tek nakon toga moglo bi se govoriti o eventualnom kaznenom progonu.