Još 1.725 sudbina bez odgovora: Ana Filko poručila obiteljima nestalih da potraga neće prestati
Ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ana Filko istaknula je da je u posljednjih deset godina identificirano 343 nestalih osoba. Potragu otežavaju protok vremena, nedostatak ratne dokumentacije i sve manji broj živih svjedoka. O stradanju Vukovara i važnosti očuvanja sjećanja govorio je i povjesničar Ante Nazor.

Trideset pet godina nakon okupacije Vukovara, Hrvatska još uvijek traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata čije sudbine nisu razjašnjene. Iza svake od tih osoba ostale su obitelji koje desetljećima čekaju odgovore o svojim najbližima.
O dugotrajnoj potrazi, problemima s kojima se suočavaju hrvatski istražitelji i sjećanju na žrtve Domovinskog rata govorili su u četvrtak, 19. studenoga 2026., u emisiji Studio 4 Hrvatske radiotelevizije Ana Filko, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, i povjesničar Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Kako je izvijestio HRT, potraga za nestalima ostaje jedan od prioriteta hrvatskih institucija, unatoč sve složenijim okolnostima i vremenu koje je prošlo od ratnih događaja.
Ana Filko: Obitelji se svakodnevno nose s neizvjesnošću
Ravnateljica Uprave za zatočene i nestale upozorila je da protok vremena znatno otežava otkrivanje mjesta na kojima se nalaze posmrtni ostaci hrvatskih branitelja i civila.
Istaknula je da je tijekom posljednjih deset godina identificirano 343 nestalih osoba, ali da je broj neriješenih slučajeva i dalje velik.
Posebno se osvrnula na obitelji koje svakodnevno žive s neizvjesnošću i čekaju vijesti o sudbini svojih najbližih.
Prema njezinim riječima, članovi Vlade potvrdili su da je rješavanje pitanja nestalih apsolutni prioritet.
Filko je obiteljima poručila da će nadležne službe nastaviti neumorno tragati, kao što su to činile i tijekom proteklog desetljeća.
Petrovačka dola pokazuje koliko je potraga zahtjevna
Jedan od primjera iznimno složenih istraživanja jest Petrovačka dola u Vukovaru, gdje su na području nekadašnjeg odlagališta otpada pronađeni posmrtni ostaci žrtava Domovinskog rata.
Ana Filko objasnila je da je na tom prostoru tijekom proteklih desetljeća odloženo više od 190 tisuća kubičnih metara različitog otpada.
Takve promjene terena predstavljaju velik problem za istražitelje jer se današnji izgled lokacije znatno razlikuje od onoga iz 1991. godine.
Zbog toga je prije samog istraživanja potrebno rekonstruirati nekadašnji raspored zemljišta i provjeriti moguća mjesta ukopa.
Prema informacijama koje je iznijela u razgovoru za HRT, istražiteljima nedostaje velik dio neprijateljske ratne dokumentacije koja bi mogla ubrzati potragu.
Dodatni je problem što je sve manje živih svjedoka koji mogu pomoći u utvrđivanju okolnosti odvođenja, ubojstava i ukopa žrtava.
Borovo naselje i stradanje ranjenika nakon okupacije Vukovara
Razgovor je održan na dan kada se Vukovar prisjeća i stradanja Borova naselja.
Nakon sloma organizirane obrane Vukovara 18. studenoga 1991., snage Jugoslavenske narodne armije nastavile su zauzimati preostale položaje i objekte u kojima su se nalazili hrvatski branitelji i civili.
Posebno teško stradanje povezano je s objektom Borovo Commerce, u kojem je utočište pronašao velik broj preživjelih, među njima i ranjenici.
Prema HRT-ovu izvještaju o komemoraciji, JNA je nakon zauzimanja tog područja tenkovima počela razarati objekt, a dio ranjenika odveden je u nepoznato i pogubljen.
Sudbine dijela osoba odvedenih iz Vukovara i nakon 35 godina ostaju nerazjašnjene.
Ante Nazor: Mladi prepoznaju zajedništvo iz 1991. godine
U istoj emisiji gostovao je i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.
Govoreći o 35. obljetnici stradanja Vukovara i Škabrnje, Nazor je podsjetio na težinu studenoga 1991. godine i obranu Hrvatske u ratnim okolnostima.
Posebno je izdvojio sudjelovanje mladih u ovogodišnjem obilježavanju Dana sjećanja.
Istaknuo je da su u Vukovar stigli ljudi iz različitih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine te da mlade generacije prepoznaju zajedništvo koje je obilježilo obranu grada.
Nazor je naglasio da Vukovar i Škabrnja imaju posebno mjesto u povijesti obrane Hrvatske.
Ostaje pitanje suradnje Srbije
Jedna od tema razgovora bila je i mogućnost kvalitetnije suradnje sa Srbijom u rasvjetljavanju sudbine nestalih.
Hrvatskim istražiteljima posebno su potrebni dokumenti o ratnim djelovanjima, zarobljavanjima te uklanjanju i premještanju posmrtnih ostataka.
Na pitanje može li se od novih političkih okolnosti u Srbiji očekivati otvoreniji pristup, Ante Nazor nije želio davati čvrste procjene.
Izrazio je nadu da bi moglo doći do pozitivnih promjena te podsjetio na obveze koje je Srbija preuzela ranijim sporazumima.
Pritom je istaknuo da nitko ne želi trajne napetosti sa susjednim državama.
Službena hrvatska politika nastavlja zahtijevati pristup dokumentaciji i podatke koji bi mogli dovesti do pronalaska novih grobnica.
Obitelji nestalih još čekaju odgovore
Nakon obilježavanja 35. obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje, pitanje nestalih ostaje otvoreno.
Pronalazak posmrtnih ostataka i njihova identifikacija omogućuju obiteljima da nakon desetljeća neizvjesnosti doznaju sudbinu svojih najbližih i dostojanstveno ih pokopaju.
Iako je tijekom posljednjih deset godina identificirano 343 nestalih osoba, hrvatske institucije još tragaju za 1.725 osoba iz Domovinskog rata.
Poruka Ane Filko iz emisije Studio 4 bila je da se potraga nastavlja, unatoč otežanim uvjetima na terenu, nedostatku dokumentacije i sve manjem broju svjedoka.
Izvor:PHB











