Milanovićeva blokada izraelskog veleposlanika izazvala diplomatske napetosti između Zagreba i Jeruzalema

Zastoj u imenovanju veleposlanika prerastao u međunarodni problem

Dugotrajni sukob između predsjednika Republike Zorana Milanovića i Vlade RH oko vođenja vanjske politike i diplomatskih imenovanja prerastao je okvire unutarnjopolitičkog neslaganja te izazvao ozbiljne posljedice u odnosima Hrvatske i Izraela. Prema pisanju izraelskih medija, koje prenosi Times of Israel, predsjednik Republike već sedam mjeseci odbija potvrditi imenovanje novog izraelskog veleposlanika u Zagrebu Nissana Amdura, predviđenog za nasljednika aktualnog veleposlanika Garyja Korena.

Zbog izostanka predsjednikove suglasnosti, Amdur bi krajem mjeseca u Zagreb trebao stići u svojstvu otpravnika poslova, za što nije potrebna formalna potvrda šefa države.

Izraelski portal Ynet navodi kako je riječ o presedanu u hrvatskoj diplomatskoj praksi te ovaj potez opisuje kao “ozbiljno kršenje diplomatskog protokola”. Cijeli slučaj povezuje se s dugotrajnim političkim sukobom između Pantovčaka i Vlade oko imenovanja diplomatskih predstavnika, zbog čega je blokirana i redovna rotacija hrvatskih diplomata u inozemstvu.

Među onima kojima je istekao mandat nalazi se i hrvatska veleposlanica u Izraelu Vesela Mrđen Korać, koja je tu dužnost obnašala osam godina, dok njezina nasljednica također čeka predsjednikov potpis. Neimenovani izvor upoznat sa situacijom izjavio je za Ynet kako je aktualna blokada posljedica “unutarnjeg sukoba” između predsjednika i Vlade. Isti izvor pritom je oštro kritizirao hrvatskog predsjednika, ustvrdivši: “On je problematična politička figura koja je u ne tako davnoj prošlosti davala jasno antiizraelske i antisemitske izjave”.

O cijelom slučaju oglasilo se i izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova, poručivši kako s hrvatskom stranom aktivno radi na “rješavanju pitanja statusa sljedećeg izraelskog veleposlanika u Zagrebu”.

Verbalni sukobi dodatno pogoršali odnose

Napetosti između Pantovčaka i Jeruzalema dodatno su eskalirale u ožujku ove godine, kada je predsjednik Milanović ušao u otvoreni sukob s izraelskim veleposlanikom Garyjem Korenom.

Povod su bile Korenove izjave za Hinu u kojima je naveo kako bi Hrvatska trebala istražiti djelatnike iranskog veleposlanstva jer bi “među njima mogli biti pripadnici Revolucionarne garde sa zadatkom prikupljanja obavještajnih podataka i podrške terorizmu”. Nakon toga izraelski je diplomat hitno pozvan na razgovor u Ured predsjednika, a Milanović ga je javno optužio za “uznemiravanje”.

Predsjednik Republike potom je dodatno zaoštrio retoriku prema Izraelu i Iranu izjavivši: “Ne želimo tuđe infekcije i klice u Hrvatskoj, ni izraelske ni iranske”, optuživši pritom Izrael za terorizam u Gazi i na širem području Bliskog istoka.

Izraelska strana reagirala je vrlo brzo. Ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar na društvenoj mreži X poručio je kako je “uvredljiva retorika hrvatskog predsjednika neprihvatljiva”, dodavši da “njegov govor mržnje prema Izraelu i cionizmu odražava antisemitski pristup”.

Nesuglasice zahvatile i obrambenu suradnju

Političke napetosti između dvije države odrazile su se i na obrambeni sektor. Samo mjesec dana prije eskalacije diplomatskog sukoba, hrvatski ministar obrane Ivan Anušić boravio je u službenom posjetu Izraelu, gdje je zahvalio izraelskom ministru obrane Israelu Katzu na izdavanju izvozne dozvole za obrambeni sustav Trophy namijenjen hrvatskim tenkovima.

Tom je prilikom Anušić izrazio očekivanje daljnjeg jačanja suradnje između Hrvatske i Izraela u području obrane i sigurnosti.

Predsjednik Milanović oštro je kritizirao taj posjet, kao i, kako je naveo, “neprihvatljivo ponašanje izraelske vojske” tijekom ratnih operacija. Ujedno je podsjetio da je kao vrhovni zapovjednik ranije izdao zapovijed o potpunom prekidu obrambene suradnje između Hrvatske i Izraela.