Misterij Pantheon: Otkrivamo pozadinu najave gradnje divovskog centra i kakvu ulogu ima Nicole McGraw

Na poslovnom forumu Inicijative triju mora u Dubrovniku predstavljen je plan za AI razvojni i inovacijski centar Topusko Projekt Pantheon, vrijedan više od 50 milijardi eura. Već se iz same vrijednosti može zaključiti da je riječ o povijesnom iskoraku ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu srednju i istočnu Europu, kojim bi se, kako to tvrde investitori, revitalizirala Sisačko-moslavačka županija.

Premijer Andrej Plenković investitore dočekuje raširenih ruku, a projekt naziva strateškim pothvatom koji će Hrvatsku pozicionirati na globalnoj karti digitalne i tehnološke infrastrukture. Zagovornici projekta spominju otvaranje novih radnih mjesta, među ostalima i za stručnjake iz IT sektora i umjetne inteligencije, i o njemu govore kao o vrhuncu Plenkovićeve strategije modernog suverenizma, čime će se nadmašiti svi dosadašnji Vladini infrastrukturni projekti.

Otpor mještana

Poduzetnik Jako Andabak, koji razvija velebni projekt, već je dao naslutiti da je svjestan kako će ovakva inicijativa imati pobornike i protivnike, napominjući da su svi problemi rješivi. Toga su vrlo vjerojatno svjesni i u Končaru, koji je u Dubrovniku potpisao pismo namjere s američkom tvrtkom Pantheon Atlas LLC. Probleme će Andabak i partneri prije svega morati rješavati u Topuskom, gdje se lokalno stanovništvo već počelo buniti zbog toga što je Andabak pokupovao brojna zemljišta. Glas u javnost pustila je obitelj Mile Bajića iz sela Pecka, koja se ondje više od dva desetljeća bavi poljoprivredom. Kako su rekli, u svoj dom vratili su se 1999., a sada ih predstavnik investitora projekta Pantheon želi izvlastiti ne pristanu li na prodaju zemlje. No njihove tvrdnje ne odgovaraju činjenicama. Naime, Andabak je stanovnicima u Topuskom koji se tuže da ih on prisiljava da se odreknu djedovine nudio za otkup zemljišta kuće na najbližoj mogućoj lokaciji, dakle bez iseljavanja, te po nekoliko stotina tisuća eura za seljenje.

Dakle, prije će biti da nezadovoljni mještani zapravo žele postići što veću cijenu za svoju zemlju. Inače, na području u radijusu od nekoliko kilometara živi tek stotinjak stanovnika i investitor ih je sve spreman zbrinuti. Investitori jamče da će se uz tehnološki kompleks značajan dio ulaganja odnositi na infrastrukturu koja će biti u vlasništvu države. Prema procjenama, izgradnja dalekovoda, trafostanica, prometnica i optičke mreže mogla bi vrijediti oko 500 milijuna eura. No teorije su se u javnosti već počele razvijati, pa se spekulira da je Pantheon pokriće za gradnju nuklearne elektrane i velike sunčane elektrane te da bi u blizini trebalo niknuti i odlagalište nuklearnog otpada. Ne treba se tomu čuditi, jer iako investitori ističu tehnološki napredak i potencijalnu gospodarsku korist, o Pantheonu zasad ima vrlo malo konkretnih podataka, posebice o ključnim resursima koje će projekt koristiti, prije svega vodi i energiji, pa se otvara cijeli niz pitanja, uključujući i ona o utjecaju na okoliš. Topusko je poznato po termalnim izvorima i lječilištu pa dio aktivista sa skepsom pristupa ideji da bi se na tom području za potrebe centra gradila trafostanica ukupne snage jednog gigavata te oko 280 kilometara novih dalekovoda. Još više skepse izaziva najava da bi strateški partner na projektu Greenvolt trebao izgraditi fotonaponsku elektraju snage 500 MW isključivo za potrebe centra. Prema tvrdnjama investitora, ulaganja u prijenosnu elektroenergetsku mrežu Hrvatske trebala bi osjetno povećati sigurnost i stabilnost kompletnog sustava.

Povećanjem kapaciteta omogućit će se spajanje čak 5,2 GW neiskorištenih izvora obnovljive energije na hrvatski elektroenergetski sustav, tvrde investitori. No projektu nije sklon dio informatičkih stručnjaka. Neki od njih upozoravaju da podatkovni centar poput ovog svakih sat vremena troši 1 GW električne energije, pa ako bi radio na oko 80 posto kapaciteta, njegova dnevna potrošnja električne energije, kažu, premašivala bi potrošnju grada Zagreba. No stvari stoje sasvim drugačije. Naime, investitor ne planira potrošnju struje iz HEP-a niti će rad podatkovnog centra utjecati na cijenu struje u Hrvatskoj. Investitor će graditi svoje energane, tj. imati vlastitu proizvodnju struje, a projekt ne uključuje aktiviranje dodatnih, sada zaustavljenih blokova u TE Sisak, niti će se ticati TE Rijeka, kao što se pisalo. Riječ je o solarnoj elektrani, potom vlastitoj termoelektrani, a o nuklearnoj elektrani uopće nema govora. Investitori ističu da bi projekt u punoj realizaciji imao potrošnju u razini 22 posto današnje potrošnje struje u Hrvatskoj, dakle ne 40 ili 50 posto kako se proteklih dana pisalo.

Toplinski otoci

U projektiranju podatkovnih centara velika se pozornost posvećuje funkciji hlađenja. Odvođenje velikih količina toplinske energije troši ogromne količine vode, te bi centar ovog tipa dnevno mogao trošiti vode kao grad Split. Tu je još i pitanje emisije velikih količina tople vode, kao i buka koja se širi kilometrima uokolo, pa kritičari kažu da oni koji misle realizirati ovaj projekt prvo moraju iseliti cijelu Banovinu. Investitori objašnjavaju da projekt neće utjecati na okoliš, što kane potkrijepiti i preliminarnim podacima studije koja je u izradi. Centar će se, prema njihovoj verziji, oslanjati na solarnu elektranu, a sustav hlađenja bazirat će se na isparavanju vode iz njihovih zdenaca na lokalitetu, bez potrebe za spajanjem na javni vodovod ili kanalizacijsku mrežu. Dakle, voda se ne vraća u okoliš, nego para hladi strojeve.

Skeptici ipak smatraju da Hrvatska infrastrukturno nije kadra podmiriti sve potrebe investitora sve i da oni sami plaćaju znatan dio potrebne infrastrukture. Pantheon, kako tvrdi naš upućeni sugovornik, nema monetizacijski model, a sve investicije ovog tipa ovise o državnoj infrastrukturi da bi bile isplative. Izgradnja energetskih postrojenja i dalekovoda mogla bi potrajati desetak godina, ne računajući centar i činjenicu da su svjetski proizvodni kapaciteti kao što je RAMA bukirani godinama unaprijed.

Osim toga, ovdje bi bila riječ i o daleko najvećem i najskupljem podatkovnom centru na svijetu, što je, prema riječima našeg sugovornika, samo po sebi čudno jer ništa slične veličine trenutačno nije u planu ni u Kini ni u Americi. Najveći podatkovni centri u SAD-u, kao što je Google Iowa, idu na 100 – 200 MW po kampusu; Microsoft, Arizona/Iowa oko 150 – 300 MW, Meta odnosno Facebook, Prineville/Altona oko 150 – 200 MW. Drugim riječima, najveći su američki podatkovni centri pet do deset puta manji od onog što se planira u Topuskom.

Tko je Rich?

Planirani se projekt, čini se, već usklađuje s prostornim planom uređenja općine Topusko, gdje su u tijeku četiri izmjene koje su prošle javnu raspravu. Važno pitanje koje zasad ostaje bez odgovora jest tko izrađuje studiju utjecaja na okoliš, u kojoj je ona fazi i koji su ulazni podaci. Pitanje je i koji će privatni dobavljači isporučivati potrebnu električnu energiju. Stanovnici Sisačke županije pitaju se i kakav je sporazum župan Ivan Celjak potpisao s osnivačem i predsjednikom Uprave tvrtke Lucidus Jakom Andabakom i Ryanom Richem, izvršnim direktorom Pantheon Atlas LLC-ja.

Prema riječima onih koji su s poslovne strane upućeni u ovu tematiku, i Andabak i Končar vrlo su dobar odabir za predstavljanje ove investicije. No upitno je što se zna o Ryanu Richu, upravljačkom partneru Pantheona, koji je predstavljen kao američko lice ove investicije. U stranim medijima spominje se u kontekstu projekta Pantheon u Hrvatskoj te ranijeg projekta u saveznoj državi New York, gdje su on i brat Luce Rich povezani s planom prenamjene zapuštene javne nekretnine u pogon za uzgoj, preradu i distribuciju kanabisa. Američki mediji Richa povezuju s imućnom obitelji Rich iz Buffala, tvrdeći da su braća nećaci vlasnika velike prehrambene kompanije Rich Products, no da nisu izravno uključeni u njezino poslovanje.

Kompanija godišnje ostvaruje prodaju koja premašuje 5,8 milijardi dolara, a javna procjena imovine Ryana Richa veliki je misterij, baš kao što su misterij i njegova ranija velika ulaganja koja bi pokazala kolikim kapitalom raspolaže. U kontekstu Pantheona Rich je predstavljen i kao osnivač 24 Venturesa, domaćeg društva s ograničenom odgovornošću registriranog u Amherstu u okrugu Erie u kolovozu 2021. Podaci potvrđuju postojanje tvrtke, no ne govore ništa značajno o njezinu poslovanju, kapitalu ili investitorima, pa se iz otvorenih registara ne može zaključiti koliko je snažna navedena tvrtka ni koliki osobni kapital Rich uopće može investirati u Hrvatsku.

U sela Pecka mještani žele postići što veću cijenu za svoju zemlju. Foto: Robert Fajt / CROPIX

Krajnji financijeri

Na internetskoj stranici Pantheon AI-a, uz Richa kao upravljačkog partnera, navedeni su Jako Andabak kao osnivač partner te Mislav Crnogorac kao tehnički savjetnik i, na koncu, Raouf Ghali kao viši strateški savjetnik. Andabak je poznat kao poduzetnik iz sektora turizma i osiguranja. Crnogorac je pak stručnjak za podatkovne centre s međunarodnim iskustvom. Radio je na inženjerskim i tehničkim rješenjima za takvu infrastrukturu, dok Ghali ima višegodišnje iskustvo u upravljanju velikim infrastrukturnim i građevinskim projektima. Ostaje upitno koliko je kapitala dosad osigurano i tko su krajnji financijeri projekta koji je uzburkao hrvatsku javnost.

No ovdje je važno reći da manjak dostupnih podataka o Ryanu Richu ne znači da je američki investitor pokrenuo projekt Pantheon s nekakvim skrivenim ili nejasnim namjerama, kako se ovih dana moglo čuti u brojnim nagađanjima, pogotovu u paušalnim komentarima “analitičara” koji u svakoj većoj stranoj investiciji vide nešto sumnjivo i štetno za Hrvatsku. Naprotiv, projekt je studiozno pripreman i s tehničke i s poslovne strane, a što je najvažnije, ima i jaku političku potporu, što je ključno jamstvo da će biti realiziran. Naime, vrlo važnu ulogu u svemu ovom imala je američka veleposlanica Nicole McGraw. Ona je preko svojih ljudi došla do Jake Andabaka i povezala ga s Richem te omogućila da se ambiciozni projekt, koji bi za Hrvatsku bio tehnološka prekretnica, pokrene bez smetnji i odugovlačenja.

McGraw je u Dubrovniku na summitu Triju mora organizirala veliki domjenak za sve sudionike, i to je bila prilika da lobira izravno kod premijera Plenkovića i ministra Šušnjara da podrže projekt, odnosno omoguće maksimalno brzo izdavanje dozvola kako bi gradnja podatkovnog centra počela već za sedam mjeseci. U visokim diplomatsko-poslovnim krugovima govori se da je to zapravo njezin projekt, jer je ona izravno posredovala između dvojice investitora.