NAJGORE TEK STIŽE Hrvatska na vrhuncu ljeta: Šibenik se pržio na gotovo 37 stupnjeva, evo gdje je bilo 20°C

Subota, 8. kolovoza, donijela je Hrvatskoj još jedan u nizu vrućih ljetnih dana, a temperature su se u poslijepodnevnim satima penjale visoko iznad 30 stupnjeva Celzijevih u većini krajeva. Prema službenim mjerenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u 16 sati, titulu najtoplijeg grada ponio je Šibenik, dok se najlakše disalo na planinskom Zavižanu, potvrđujući temperaturne ekstreme koji vladaju zemljom.Dalmacija gorjela pod kolovoškim suncem

Očekivano, jadranska obala bila je najtopliji dio zemlje. U Šibeniku je živa u termometru dosegnula čak 36,9 °C, čime je ovaj grad postao temperaturni rekorder dana. Ništa ugodnije nije bilo ni drugdje. Na Rabu je izmjereno vrućih 36,3 °C, dok su se stanovnici i turisti u Malinskoj na otoku Krku grijali na 34,8 °C.

U podvelebitskom kanalu, Senj je bilježio 34,2 °C unatoč buri koja nije donosila značajnije osvježenje. Cijela Dalmacija je pod snažnim utjecajem vrućeg zraka, što potvrđuju i podaci za Split gdje su temperature proteklih dana dosezale 37 °C. Čak je i Istra bilježila visoke vrijednosti, pa je tako u Puli u 16 sati izmjereno 32,7 °C.Dalmacija gorjela pod kolovoškim suncem

Očekivano, jadranska obala bila je najtopliji dio zemlje. U Šibeniku je živa u termometru dosegnula čak 36,9 °C, čime je ovaj grad postao temperaturni rekorder dana. Ništa ugodnije nije bilo ni drugdje. Na Rabu je izmjereno vrućih 36,3 °C, dok su se stanovnici i turisti u Malinskoj na otoku Krku grijali na 34,8 °C.

U podvelebitskom kanalu, Senj je bilježio 34,2 °C unatoč buri koja nije donosila značajnije osvježenje. Cijela Dalmacija je pod snažnim utjecajem vrućeg zraka, što potvrđuju i podaci za Split gdje su temperature proteklih dana dosezale 37 °C. Čak je i Istra bilježila visoke vrijednosti, pa je tako u Puli u 16 sati izmjereno 32,7 °C.

Ništa manje zahtjevno nije bilo ni u kontinentalnom dijelu zemlje. Glavni grad Zagreb kuhao se na ljetnim vrućinama; na Maksimiru je izmjereno 30,0 °C, a u zračnoj luci 30,8 °C. Slične vrijednosti bilježile su se i u ostatku središnje i istočne Hrvatske, gdje se temperatura kretala između 28 i 31 stupnja. U Bjelovaru je izmjereno 29,7 °C, a u Križevcima 28,5 °C. Ipak, postojala su mjesta gdje se moglo pronaći utočište od vrućine.

Gorski predjeli ponudili su znatno ugodnije uvjete. Na Zavižanu, najvišoj meteorološkoj postaji, temperatura je u 16 sati iznosila svježih 20,5 °C, što je razlika od čak 16,4 stupnja u odnosu na najtopliji Šibenik. Ugodno je bilo i na Sljemenu, gdje je na Puntijarki izmjereno 24,2 °C, te u Nacionalnom parku Risnjak gdje je temperatura u Crnom Lugu bila ljetnih, ali podnošljivih 26,0 °C.

Ovo je tek uvertira: Vrhunac toplinskog vala stiže sredinom tjednaIako se temperature od 37 stupnjeva čine ekstremnima, meteorolozi upozoravaju da je ovo samo zagrijavanje za ono što nas tek čeka. Hrvatska se, naime, nalazi pod utjecajem snažne "toplinske kupole" koja zarobljava iznimno vrući zrak nad našim dijelom Europe. Taj val vrućine pogonjen je poljem visokog tlaka iz sjeverne Afrike, koje donosi saharski zrak i sprječava prodor hladnijeg s Atlantika.

Prema prognozama meteorologa, vrhunac toplinskog vala očekuje se u četvrtak, kada bi temperature u nekim dijelovima unutrašnjosti mogle doseći vrtoglavih 42 °C. Jadranska obala će također biti iznimno vruća, iako bi blagi morski povjetarac mogao održati temperature stupanj ili dva nižima.

Ljeto toplije od prosjeka bilo je najavljeno

Trenutna situacija uklapa se u dugoročne prognoze koje su najavljivale ljeto toplije od višegodišnjeg prosjeka. Još u lipnju, DHMZ je objavio sezonsku prognozu, temeljenu na materijalima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), koja je predviđala veliku vjerojatnost za natprosječno visoke temperature.

Iako takve prognoze ne mogu precizno predvidjeti pojedinačne toplinske valove, opći trend bio je jasan. One nastaju kao rezultat složenih računalnih modela koji analiziraju goleme količine podataka o stanju atmosfere i oceana. Istodobno, prognoze su ukazivale i na manjak oborina, što dodatno povećava rizik od suše i požara.

S obzirom na najavljeni porast temperatura, stručnjaci pozivaju na poseban oprez. Produljena izloženost vrućini predstavlja značajan zdravstveni rizik, osobito za starije osobe, djecu i kronične bolesnike. Savjetuje se izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana, uzimanje dovoljne količine tekućine te boravak u rashlađenim prostorima. Uz zdravstvene rizike, ekstremna vrućina i suha vegetacija stvaraju idealne uvjete za izbijanje i brzo širenje požara, zbog čega su vatrogasne službe diljem obale u stanju povišene pripravnosti. Ipak, nazire se i kraj ovom valu.Nakon vrhunca u četvrtak, prema kraju tjedna očekuje se prodor hladnije fronte sa sjeverozapada, koja bi trebala donijeti osjetno niže temperature. No, meteorolozi upozoravaju da bi ta promjena mogla biti nagla i praćena lokalno izraženim nevremenima, s mogućnošću jakih pljuskova, tuče i olujnog vjetra.