„Nismo državni bankomat!“ Poduzetnici udaraju na Vladu: „Samo nameti i opterećenja“

Gošća emisije Novi dan bila je Lana Šiljeg iz Udruge Glas poduzetnika, koja je govorila o sve većem nezadovoljstvu malih poduzetnika Vladinim mjerama. Kap koja je prelila čašu, kaže, bila je odluka o uvođenju tzv. sidrenih cijena, no ona nije jedini razlog zbog kojeg poduzetnici najavljuju prosvjed.

„Ova odluka je točka na i, u nizu odluka koje se na sličan način donose. Govorimo o cijelom modelu donošenja odluka koji nije na dobrobit malih poduzetnika. Oni su jedna ranjiva skupina, svaki dodatni rad, posao, obaveza i trošak utječu na održivost. Pogotovo obiteljski obrti, mali obrtnici, iznajmljivači...“, rekla je Šiljeg komentirajući Vladinu odluku o sidrenim cijenama.

Upozorava da su poduzetnici već pod velikim pritiskom troškova te da im svaka nova i nepredvidiva odluka donosi dodatne obveze i neizvjesnost.

„Mi smo u doba inflacije izloženi troškovima. Nastojimo balansirati sve, da bi si ljudi uopće mogli priuštiti naše usluge i proizvode. Svaka dodatna, nepredvidljiva odluka stvara dodatne obveze, troškove i dodatni stres. Stres je jako bitan faktor; cijelo vrijeme imate osjećaj omče oko vrata. Tu su i te kazne koje su realne“, rekla je.

Sidrene cijene nisu jedini razlog nezadovoljstva

Šiljeg ističe kako sidrene cijene nisu jedini razlog zbog kojeg su mali poduzetnici odlučili javno progovoriti. Prosvjed najavljen za početak listopada, kaže, rezultat je nezadovoljstva koje se gomila već dulje vrijeme.

„Nisu sidrene cijene jedini razlog zašto smo podigli glas. Tijekom ljeta imali smo inspekcije za koje smatramo, a imamo i sve više dokaza, da su nerazmjerne i da ne brinu dovoljno o uspjehu i održivosti poduzetnika. Imali smo i porez na paušalce, što još uvijek nije riješeno. To nam je glavni razlog zašto idemo u javni prosvjed“, kazala je.

Na nezadovoljstvo poduzetnika, dodaje, utjecala je i šira društvena i politička situacija, uključujući prosvjede zbog problema s otpadom u Gospiću.

„Samo se dodaju razlozi za nezadovoljstvo. Dogodio se Gospić i veliki prosvjed, s tim nitko nije računao kada smo najavljivali svoj prosvjed. Jedno se nadovezuje na drugo – javne politike i pitanje dijaloga države s građanima, s civilnim sektorom, s malim poduzetnicima koji pune proračun i koji su zamašnjaci gospodarstva.“

„Odnos države prema poduzetnicima je jednosmjeran“

Kao jedan od najvećih problema Šiljeg izdvaja način na koji država donosi propise i provodi javna savjetovanja. Tvrdi da se prijedlozi poduzetnika uglavnom ne uvažavaju.

„Što je najveći problem? Javna savjetovanja i odnos države prema poduzetnicima, imamo dojam da je to sve jednosmjerno. Bili smo jako aktivni u e-savjetovanjima, preko 95 posto komentara nije prihvaćeno. Ne vidimo uključenost u radne skupine, ne vidimo da se glas čuje“, rekla je.

Smatra da bi prije donošenja novih propisa trebalo napraviti ozbiljnu analizu njihovih posljedica.

„Ako se donose odluke, moramo imati analize: što to stvara od troškova poduzetnicima, otežava li im posao ili bi politika trebala olakšavati poslovanje? Pitanje je i što potrošači dobivaju s time? Koliko će im te cijene biti bitne? Sve je to nedokazano. Tražimo da vidimo, kada se donose propisi – zašto se donose i kako će utjecati na one koji nude usluge i one koji kupuju?“

Prosvjed najavljen za početak listopada

Šiljeg je potvrdila da poduzetnici pripremaju javni prosvjed, okvirno oko 10. listopada, te tvrdi da im se već javljaju različite skupine koje žele iskazati podršku.

„Idemo u prosvjed, početkom listopada, oko 10. listopada. Javljaju nam se mnoge udruge u smislu podrške i dolaska; imamo podršku umirovljenika, studenata, građana... Ljudi su svjesni da je to kotač u kojemu jedno utječe na drugo jer, ako se nama povećavaju troškovi, njima će biti skuplja usluga“, rekla je.

„Država mora nešto dati, a ne samo uvoditi namete“

Govoreći o sidrenim cijenama, Šiljeg je poručila da poduzetnici ne osporavaju pravo potrošača na informaciju o kretanju cijena, ali smatraju da država pritom ne bi trebala dodatno opterećivati poduzetnike.

„Ima smisla da ljudi mogu pratiti promjene cijena, ali opet je pitanje koliko država može na jedan represivan način ulaziti u nešto što samo tržište određuje. Apeliramo da se više treba poštivati sloboda tržišta“, kazala je.

Prema njezinim riječima, drugačiji bi razgovor bio moguć kada bi država istodobno ponudila konkretna rasterećenja.

„U slučaju da se porezi smanje, da Vlada napravi neki ustupak za poduzetnike, onda možda ima smisla razgovarati da se ne podižu cijene. To bi imalo smisla. Ali država mora nešto dati, neki ustupak, a ne ovako, samo nameti i opterećenja.“

Na kraju je upozorila i na, kako ga vidi, problem nedostatka transparentnosti u donošenju odluka i trošenju javnog novca.

„Mi uvijek slušamo kako ti svi propisi utječu na državni proračun. Nijednom nismo čuli kako to utječe na ljude koji moraju provoditi te mjere. Mi to u političkoj kulturi nemamo, nije samo stvar sidrenih cijena i paušalaca. Bilo je svakakvih zakona, bit će i novih. To je srž problema.“

„Mi nismo državni bankomat. Ako se od nas traži fiskalna transparentnost, moramo imati transparentnost trošenja javnog novca“, poručila je Lana Šiljeg.