Penava uzvratio Vučiću nakon govora u UN-u: „Nema šanse da četnička Srbija uđe u EU“

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava oštro je odgovorio srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću nakon njegova govora pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda, u kojem je Vučić iznio teške optužbe na račun Hrvatske.

Vučić je u New Yorku ustvrdio da u Hrvatskoj ponovno jača nacizam te da se Hrvatska, prema njegovim riječima, „ponosi svojom nacističkom prošlošću“. Srbija je istodobno ponovno istaknula članstvo u Europskoj uniji kao svoj strateški cilj.

Penava je odgovorio da Hrvatska nema ništa protiv toga da Srbija jednoga dana postane članica Europske unije, ali je sadašnju politiku Beograda povezao s odnosom prema četničkom pokretu.

„Dok god je Domovinski pokret na straži, nema šanse da četnička Srbija uđe u EU“, poručio je Penava.

O Penavinim izjavama izvijestio je i Dnevno.hr.

Srbija trenutačno ima status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, koji je dobila 2012., a pristupni pregovori otvoreni su 2014. godine.

Posebna ustanova za žrtve poraća

Penavina konferencija nije bila posvećena samo odnosima sa Srbijom. Kao predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugoga svjetskog rata govorio je o planovima za sustavnije istraživanje komunističkih poratnih zločina.

Osnivanje posebne javne ustanove koja bi se bavila tim žrtvama nazvao je „neupitnim smjerom“. Rekao je da se o takvom rješenju razgovara već dulje te da se vođenja Povjerenstva prihvatio u dogovoru s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Buduća ustanova, prema dosad objavljenim informacijama, trebala bi biti povezana i sa spomen-parkom u kojem bi se nalazili kosturnica te muzej s predmetima žrtava poslijeratnih komunističkih zločina. Kao moguće lokacije Penava je spomenuo Udbinu, Macelj i Mirogoj, ali je naglasio da odluka još nije donesena.

Povjerenstvo kojim Penava predsjeda osnovala je Vlada u srpnju 2025. Njegova je zadaća prikupljanje i analiza podataka o žrtvama, dokumentiranje i sustavno evidentiranje te suradnja s državnim tijelima, povjesničarima i drugim stručnim institucijama. Prva sjednica održana je 31. srpnja 2025. u Banskim dvorima.

Sjednica odgođena zbog nedostatka kvoruma

Sjednica Povjerenstva koja je trebala biti održana u četvrtak ipak je odgođena za idući petak zbog nedostatka kvoruma.

To je otvorilo nagađanja o mogućim nesuglasicama unutar vladajuće većine, no Penava ih je odbacio. Naglasio je da je u rad Povjerenstva uključen i predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić te poručio da HDZ i DP zajedno drže parlamentarnu većinu.

Osmočlano Povjerenstvo uključuje predstavnike Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva kulture i medija i Ministarstva hrvatskih branitelja, Ureda predsjednika Vlade te stručnjake iz Hrvatskog državnog arhiva i Hrvatskog instituta za povijest.

Tezno: Penava govori o oko 15.000 žrtava

Jedan od najvećih projekata o kojima je Penava govorio odnosi se na Tezno kod Maribora.

Riječ je o nekadašnjem protutenkovskom rovu dugom oko 930 metara. Prema procjenama koje je iznio Penava, ondje se nalazi oko 15.000 žrtava, većinom Hrvata. Hrvatska čeka informaciju slovenske strane o troškovima istraživanja i potrebnih radova.

Penava smatra da bi tijekom 2027. trebalo napraviti znatno konkretniji iskorak. Na konferenciji je to sažeo riječima: „Kada, ako ne 2027.?“

Pritom je posebno izdvojio političku promjenu u Sloveniji. Janez Janša ponovno je postao slovenski premijer u lipnju 2026., a Penava njegov dolazak na čelo Vlade vidi kao povoljan trenutak za intenziviranje hrvatsko-slovenske suradnje na pitanju posmrtnih ostataka žrtava. Janšina vlada službeno je preuzela dužnost 4. lipnja.

Hrvatska i Slovenija već surađuju na tom području. Hrvatska je ove godine od Slovenije preuzela posmrtne ostatke 500 hrvatskih žrtava ekshumiranih iz četiri masovne grobnice povezane s Križnim putem.

Na popisu i Husina jama u BiH

Među lokacijama kojima se Povjerenstvo namjerava baviti nalazi se i Husina jama u Bosni i Hercegovini.

Penava je rekao da je, prema podacima kojima raspolaže, u jamu bačeno između 1000 i 2000 ljudi, uglavnom s područja Cetinske krajine. Također je ustvrdio da je jama desetljećima bila zatvarana i zatrpavana otpadom kako bi se prikrili tragovi zločina.

Ti brojevi u aktualnim izvještajima prenose se kao Penavine procjene i nisam pronašao javno objavljenu završnu forenzičku ili znanstvenu analizu kojom bi se točan broj žrtava mogao potvrditi.

Povjerenstvo namjerava pokrenuti i inicijativu prema Europskom parlamentu za donošenje deklaracije o komunističkim zločinima u Hrvatskoj, po uzoru na dokument vezan uz Sloveniju.

Penava odgovorio i na kritike zbog NDH

Dio oporbe kritizira ideju novoga memorijalnog centra tvrdeći da bi se projekt mogao pretvoriti u pokušaj rehabilitacije pripadnika oružanih snaga NDH.

Penava takve tvrdnje odbacuje. Rekao je da istraživanje komunističkih zločina ne znači umanjivanje ili relativiziranje zločina nacizma i fašizma.

„Istina prva, ali vodimo računa o osjećajima“, poručio je, dodajući da cilj nije provocirati niti vrijeđati druge.

U istom je kontekstu rekao da mu je neprihvatljiva ideja da bi se zločini bilo kojeg totalitarnog sustava, komunističkog, nacističkog ili fašističkog, trebali prešućivati ili štititi.

Vučićeve riječi dovele Srbiju ponovno u središte rasprave

Na kraju konferencije Penava je temu prebacio na aktualne odnose sa Srbijom, nakon što je Vučić dan ranije pred Ujedinjenim narodima posebno izdvojio Hrvatsku.

Srbijanski predsjednik govorio je o navodnom „ponovnom uzdizanju nacizma“ u Hrvatskoj i korištenju nacističkih simbola. Riječ je o Vučićevim političkim tvrdnjama, a ne o utvrđenoj ocjeni neke međunarodne institucije.

Penava je na te optužbe odgovorio pozivanjem na odnos srbijanske vlasti prema četničkom pokretu i jasno povezao to pitanje s europskim putem Srbije.

Njegova završna poruka bila je da DP ne osporava Srbiji pravo da želi postati članica Europske unije, ali da stranka neće podržati takav ulazak dok, prema Penavinoj ocjeni, Beograd ne promijeni odnos prema četničkom nasljeđu.