Ogorec o naoružavanju Srbije: Treba upozoriti na prekomjerno jačanje vojske, ali još nema regionalne utrke

Intenzivno naoružavanje Srbije ponovno je otvorilo raspravu o sigurnosnim odnosima u hrvatskom susjedstvu. Nakon što je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković upozorio da Beograd nabavlja i oružje koje može imati napadačku ulogu, vojni analitičar Marinko Ogorec ocijenio je da problem nije u tome što Srbija modernizira vojsku, nego u opsegu i brzini kojom to radi.

Ogorec je za N1 rekao da se Srbija „prekomjerno naoružava“ te da zbog toga treba postaviti pitanje zašto joj je potreban takav opseg vojnih sposobnosti.

O njegovim ocjenama izvijestio je i portal Dnevno.hr.

Jandroković upozorio na sigurnosne rizike

Raspravu je potaknula izjava Gordana Jandrokovića na Godišnjoj konferenciji hrvatskih veleposlanika, konzula i vojnih izaslanika održanoj u Zagrebu.

Predsjednik Sabora upozorio je da Srbija nabavlja i ofenzivne sustave te poručio da Hrvatska o tome treba razgovarati sa svojim zapadnim saveznicima. Istodobno je naglasio da situaciji treba pristupiti racionalno i bez pretjerivanja. Službeni zapis Hrvatskog sabora potvrđuje da je Jandroković govorio o potrebi jačanja europske sigurnosti i europskog stupa NATO-a te upozorio na srpske vojne nabave.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na njegovu je izjavu reagirao ironično, poručivši da „ne zna kako će noćas spavati“ nakon hrvatskog upozorenja zapadnim saveznicima.

Ogorec: Saveznici dobro znaju što Srbija kupuje

Ogorec smatra da Hrvatska zapravo nema potrebe posebno obavještavati članice NATO-a o svakoj srpskoj nabavi jer dio tih država i sam prodaje oružje Srbiji. Kao primjer naveo je Francusku, s kojom je Beograd ugovorio nabavu borbenih zrakoplova Rafale.

Srbija istodobno nabavlja vojne sustave iz različitih država, među kojima su Francuska, Kina, Izrael i Rusija, a ima i razvijenu domaću vojnu industriju. Upravo raznolikost i intenzitet nabava, prema Ogorcu, razlog su zbog kojeg treba pratiti razvoj srpskih vojnih sposobnosti.

On pritom upozorava da podjela na obrambeno i napadačko oružje nije uvijek jednostavna. Kao primjer navodi ruski protuzračni sustav Pancir S1. Ako štiti neki grad ili vojni objekt, riječ je o obrambenoj uporabi, ali isti mobilni sustav može pratiti postrojbe tijekom napredovanja i tada imati ulogu u napadnoj operaciji.

Hrvatska modernizaciju provodi unutar NATO-a

Ogorec razlikuje srpske nabave od trenutačne modernizacije Hrvatske vojske. Hrvatska, kao članica NATO-a, mora zamijeniti velik dio zastarjele opreme i uskladiti svoje sustave sa standardima Saveza.

Hrvatska je posljednjih godina uvela 12 borbenih aviona Rafale, ugovorila osam lansera HIMARS, a nabavlja i 44 glavna borbena tenka Leopard 2A8. MORH navodi da se isporuka Leoparda očekuje od 2028. do 2030. godine.

Ogorec smatra da hrvatske nabave treba promatrati i kroz činjenicu da se u novu vojnu tehniku dugo nije dovoljno ulagalo te da sada treba zamijeniti sustave koji su tehnološki zastarjeli ili dotrajali.

„Sigurnosna dilema“, ali zasad ne i utrka u naoružanju

U procjeni odnosa Hrvatske i Srbije Ogorec koristi pojam sigurnosne dileme. Ona nastaje kada jedna država intenzivno povećava svoje vojne sposobnosti, zbog čega susjedna država, nesigurna u njezine namjere, počinje dodatno jačati vlastite snage.

Takav proces može postupno prerasti u utrku u naoružanju, ali Ogorec smatra da se u ovom trenutku još ne može tvrditi da je na području Hrvatske i Srbije takva regionalna utrka već nastala. Pitanje koje, prema njegovoj procjeni, postaje sve ozbiljnije jest zbog čega Srbija svoje oružane snage jača upravo tim intenzitetom.

Na srpske vojne nabave posljednjih je mjeseci više puta upozoravao i predsjednik Republike Zoran Milanović. U srpnju je izjavio da Hrvatska kao susjedna država mora postaviti pitanje zbog čega Srbija nabavlja sustave koje Hrvatska trenutačno nema te da će Zagreb zbog takvog razvoja događaja morati razmatrati i vlastite obrambene sposobnosti.