OLTAR DOMOVINE Upaljen vječni plamen. Plenković: "Odsutnost Milanovića predstavlja scenarij podjela i nejedinstva"

Premijer Andrej Plenković u subotu je s Oltara domovine, gdje je upaljen vječni plamen, čestitao Dan državnosti te podsjetio na značaj 30. svibnja 1990. kada je konstituiran prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor koji je donio ključne odluke o hrvatskoj samostalnosti i neovisnosti.

 “Trideset i šest godina kasnije možemo s ponosom pogledati na postignuća i upravo najviše zahvaliti onima koji su za hrvatsku slobodu dali najviše – a to su hrvatski branitelji”, rekao je Plenković na Oltaru domovine na Medvedgradu gdje je zapaljen vječni plamen, kao trajni znak zahvalnosti svima koji su sudjelovali u stvaranju i obrani hrvatske države.

Premijer je istaknuo simboliku tog čina. Plamen su zapalili mlada hrvatska policajka i vojnik, a donesen je iz Vukovara, sa spomen groblja. Plamen na Oltaru domovine gori prvi put nakon 16 godina, a prvi ga je još 1994. zapalio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

“To je simbolika i poruka i zahvala hrvatskoj žrtvi i gradu heroju”, rekao je predsjednik Vlade, dodavši da je Medvedgrad, kao srednjovjekovna utvrda, važan simbol hrvatske države i mjesto sjećanja na sve koji su dali živote za hrvatsku slobodu.

Plenković o odsutnosti Milanovića: To je scenarij podjela i nejedinstva

Na svečanosti nije sudjelovao predsjednik Republike Zoran Milanović koji smatra da bi Dan državnosti bio prikladniji za obilježavanje 25. lipnja, na dan kada je 1991. Sabor donio odluku o proglašenju neovisnosti i raskida svih veza s bivšom SFRJ. Taj se datum obilježava kao Dan državnosti u razdoblju od 2001. do 2019., a 30. svibnja kao Dan Hrvatskog sabora.

Plenković je ocijenio da je promjena datuma bila pogreška te da je Dan državnosti ukorijenjen i bio emocionalno prihvaćen u narodu upravo 30. svibnja. “Promjena koja se dogodila, na prijedlog lijeve koalicije tada, u praksi se pokazalo da je taj dan postao manje obilježen i da su se s njim ljudi manje identificirali”, rekao je.

Hrvatski sabor je na prijedlog Vlade vratio Dan državnosti 30. svibnja, koji Plenković opisuje kao “jedino pravo simbolično i emotivno mjesto” – dan od kojeg je krenuo cijeli proces hrvatskog osamostaljenja.

Upitan žali li zbog toga što cijeli državni vrh, zajedno s predsjednikom Republike, zajedno ne obilježava ovaj dan, upozorio je na scenarij podjela i nejedinstva.

"Ono što danas vidimo je scenarij podjela, scenarij nejedinstva i scenarij nedostatka poštovanja prema ključnim danima vlastite države. Ne znam nijednu drugu zemlju na svijetu u kojoj najviši dužnosnici ili oporba ne poštuju dan vlastite države", poručio je Plenković, dodavši da o tome "trebaju dobro promisliti hrvatski birači".

Predsjednik Vlade je zaključio da su današnji izazovi za Hrvatsku drugačije prirode od onih iz 1990-ih – radi se o konsolidiranju institucija, podizanju gospodarskog i socijalnog standarda te jačanju društvene kohezije.

Jandroković: Prešli smo u slobodu

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je u subotu kako je 30. svibnja „iznimno“ bitan datum i „zaslužuje“ biti Danom državnosti, jer smo iz jednog nedemokratskog, totalitarnog poretka, prešli u slobodu, demokraciju i sve što smo kroz povijest željeli.

 „Danas obilježavamo Dan državnosti Republike Hrvatske, 30. svibnja, dan ( kada je 1990. ) konstituiran prvi demokratski izabran Hrvatski sabor nakon 45 godina komunističke vladavine“, rekao je Jandroković na Medvedgradu, gdje je na Oltaru domovine zapaljen vječni plamen, kao trajni znak zahvalnosti svima koji su sudjelovali u stvaranju i obrani hrvatske države.

Pritom je podsjetio da u razdoblju komunističke vladavine nije bilo demokracije, ni slobode, zatirane su sva politička prava i slobode. „Svatko tko je drugačije mislio, govorio, nije se dobro proveo“, kazao je predsjednik Sabora.

Naglasio je kako je na demokratskim izborima u proljeće 1990. godine hrvatski narod odlučio da želi živjeti u višestranačju, sa političkim slobodama, sa pravom svakog pojedinca da iskaže svoje stavove.

„I zato je taj dan iznimno bitan, zato zaslužuje biti Dan državnosti, jer smo iz jednog nedemokratskog, totalitarnog poretka, prešli u slobodu, demokraciju i sve što smo kroz povijest željeli“, kazao je.

Prvi korak u stvaranju neovisne i samostalne Hrvatske

Naglasio je i kako je 30. svibnja 1990. godine bio „prvi korak“ u stvaranju neovisne, samostalne i suverene države Hrvatske.

„Sloboda je plaćena krvlju“, podsjetio je Jandroković, prisjetivši se na Dan državnosti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, tadašnjeg političkog vodstva, ali iznad svega hrvatskih branitelja, posebno onih koji su dali svoje živote za hrvatsku slobodu.

Izrazio je zadovoljstvo što je Oltar domovine, na kojem je u subotu zapaljen vječni plamen, ponovno dio obilježavanja Dana državnosti.

Ovo je prekrasno mjesto, važno je na ovako simboličan način iskazivati ​​poštovanje prema svima koji su zaslužni za slobodu hrvatske države, kazao je Jandroković, podsjetivši kako Oltar domovine jedno vrijeme nije imao značaj koji mu objektivno pripada.

Drago mi je da vraćamo simboliku ovoga mjesta, da smo ponovno ovdje, kazao je.

Bilo bi ljepše da su ovdje i kolege iz opozicije

Predsjednik Sabora ne želi komentirati činjenicu da predsjednik Republike Zoran Milanović ove godine ne sudjeluje u dijelu proslave Dana državnosti koji organiziraju Sabor i Vladu. „Neću svake godine komentirati predsjednika Republike, važno je da smo ovdje i da pokazujemo emocije prema Hrvatskoj i odgovornost prema Ustavu i zakonima“, odgovorio je novinarima.

Predsjednik Milanović u subotu će sudjelovati na svečanoj akademiji povodom Dana državnosti, 35. obljetnice ustroja devet zagrebačkih pričuvnih brigada Hrvatske vojske te Dana branitelja Grada Zagreba koju će nazočiti i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.

Na novinarsku primjedbu da nema ni svih saborskih klubova, iako ih je jučer pozvao na svečanost, Jandroković je izjavio kako „vjeruje da bi bilo ljepše da su i kolege iz opozicije“ na Medvedgradu, no da žive u demokraciji i da „svatko može poslati poruku kakvu želi“.

„Ovo je Dan državnosti i tu je odluku donio Sabor, na svima koji predstavljaju hrvatske građane je obveza da takve datume obilježavaju, međutim, živimo u demokraciji za koju smo se borili, svatko od njih postupa, vjerojatno, s vlastitom političkom procjenom i savješću, a građani će procijeniti što je u redu, a što nije“, poručio je s Medvedgrada predsjednik Sabora.

Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinuto gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan – Dan državnosti.

U prvom desetljeću moderne Hrvatske, od 1991. do 2001. godine, Dan državnosti obilježava se 30. svibnja, bio je državni praznik i omiljen među građanima.

Ne, nakon što je 2000. godine HDZ izgubio vlast na izborima, lijeva koalicija sastavljena od šest stranaka, koje je predvodio SDP Ivice Račana, promijenila je kalendar državnih praznika i blagdana. Slijedom toga, od 2002. do 2019. godine, 30. svibnja obilježava se kao Dan Hrvatskog sabora i više nije bio državni praznik, niti neradni dan. Dan državnosti premješten je 25. lipnja, kako bi se obilježila odluka Sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskida svih veza s bivšom SFRJ.

Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti ponovno je vraćen 30. svibnja.

Tomašević položio vijence

Povodom Dana državnosti, Dana branitelja grada Zagreba i Dana grada Zagreba, gradonačelnik Tomislav Tomašević s izaslanstvom je položio vijence kod Središnjeg križa u glavnoj aleji, Spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli i Središnjeg križa u Aleji hrvatskih branitelja na Mirogoju.

Tomašević je s izaslanstvom vijenac položio i na Kenotaf na Krematoriju.

“Svake godine na Dan branitelja grada Zagreba i na Dan državnosti ovdje smo na Mirogoju zajedno s predstavnicima udruge hrvatskih branitelja i drugim udrugama proisteklim iz Domovinskog rata kako bismo zahvalili svim hrvatskim braniteljima koji su se iz Zagreba uključili u Domovinski rat, a posebno poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima”, istaknuo je u izjavi medijima gradonačelnik Tomašević.

Rekao je da su uvijek na groblju Mirogoj i na Krematoriju na Zidu boli gdje polaže vijenac, ali isto tako na središnjem Križu, u Aleji hrvatskih branitelja te na Kenotafu.

Tomašević je rekao da, osim polaganja vijenca na Mirogoju, imaju i tradiciju da u palači Dverce imaju svečani prijem za sve ratne zapovjednike vojnih postrojbi u Domovinskom ratu, a ove će godine po prvi puta – budući da je 35. obljetnica ustroja devet zagrebačkih pričuvnih brigada Hrvatske vojske – imati i Svečanu akademiju u Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u 17 sati.

Svečana akademija održava se u povodu Dana državnosti, 35. obljetnice ustroja devet zagrebačkih pričuvnih brigada Hrvatske vojske i Dana branitelja Grada Zagreba, a nazočit će joj i predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović.

Gradonačelnik Tomašević najavio je da će se navečer, u povodu Dana državnosti, sudjelovati i na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK).

Najavio je i da će se u nedjelju, na Dan grada Zagreba, 31. svibnja, u Gradskoj skupštini održati svečanost na kojoj će se dodijeliti priznanja i Nagrade Grada Zagreba.