Sud odlučuje o zakonitosti štrajka ZET-a i Holdinga: Što slijedi nakon presude

Treći dan štrajka radnika Zagrebačkog električnog tramvaja i Zagrebačkog holdinga prolazi u iščekivanju odluka Županijskog suda u Zagrebu. Dok je javni prijevoz i dalje sveden na minimum, pred sudom se rješava temeljno pitanje: jesu li sindikati štrajk organizirali u skladu sa zakonom.

Prema informacijama koje je jutros objavio 24sata, presuda u sporu Zagrebačkog holdinga protiv sindikata najavljena je za 10.30 sati, dok bi odluka u predmetu ZET-a trebala biti objavljena u 11.30. Dan ranije sud je odbio prijedloge obaju poslodavaca da se štrajk privremeno zabrani do donošenja presude. Takva odluka o privremenoj mjeri nije značila da je sud već utvrdio da je štrajk zakonit.

Žalba vodi predmet pred Vrhovni sud

Ni današnja prvostupanjska presuda ne mora odmah završiti spor. Prema važećem Zakonu o radu, o žalbi na odluku županijskog suda odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. Zakon određuje da Vrhovni sud odluku mora donijeti u roku od pet dana od dana kada mu bude dostavljen prvostupanjski predmet.

To znači da rok od pet dana ne počinje teći samim podnošenjem žalbe niti nužno od današnje objave presude. Prije toga žalba mora biti podnesena, a cjelokupan predmet dostavljen Vrhovnom sudu. Upravo zato se postupak može protegnuti i dulje od pet kalendarskih dana od prvostupanjske odluke.

I zakoniti štrajk mora imati nužne poslove

Ako sud potvrdi pravo sindikata na štrajk, time se zasebno ne rješava pitanje koliko javnog prijevoza mora biti osigurano Zagrepčanima.

O opsegu nužnih poslova vodi se poseban postupak. Predsjednik Uprave ZET-a Marko Bogdanović objavio je preko službene stranice ZET-a da poslodavac smatra kako bi tijekom štrajka trebalo raditi 41 posto zaposlenika, dok je sindikalna strana predlagala oko 1,5 posto. ZET je pristao na imenovanje neovisnog arbitra, a arbitražni postupak treba odrediti minimalan opseg usluge koji se mora održavati i tijekom štrajka.

Prema trenutačno objavljenim informacijama ZET-a, tijekom štrajka u prometu su tek pojedine tramvajske i autobusne linije, dok je redoviti sustav javnog prijevoza ozbiljno poremećen.

Poslodavac ne mora platiti vrijeme provedeno u štrajku

Zakon o radu propisuje da se radniku koji sudjeluje u štrajku plaća i dodaci na plaću mogu razmjerno umanjiti za vrijeme provedeno u štrajku. To vrijedi i kada je štrajk organiziran u skladu sa zakonom. Narodne Novine

Istodobno, sudjelovanje u zakonitom štrajku samo po sebi nije povreda obveze iz radnog odnosa i radnik zbog toga ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj.

Situacija je drukčija ako bi štrajk bio pravomoćno utvrđen kao nezakonit.

ZET i Holding mogli bi tražiti naknadu štete

Članak 217. Zakona o radu izričito propisuje da poslodavac može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran i poduzet u skladu sa zakonom. U takvom bi scenariju ZET i Zagrebački holding mogli pokrenuti postupke za naknadu štete nastale tijekom nezakonitog štrajka.

Koliki bi eventualni odštetni zahtjev bio i bi li ga poslodavci doista podnijeli zasad nije poznato. U jučerašnjem sudskom postupku zastupnik ZET-a govorio je o financijskoj i široj šteti nastaloj zbog gotovo potpunog prekida javnog prijevoza, dok sindikati osporavaju argumente na kojima ZET temelji tvrdnju o nezakonitosti štrajka. Index.hr

Zakon predviđa i mogućnost otkaza radniku koji je organizirao ili sudjelovao u štrajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata. To, međutim, ne znači da bi proglašenje štrajka nezakonitim automatski značilo otkaze svim sudionicima. Svaki takav postupak i njegova opravdanost mogli bi se zasebno osporavati pred sudom.

Spor je počeo nakon neuspjelih pregovora

Sindikati ZET-a i Zagrebačkog holdinga štrajk su započeli u ponedjeljak, 28. rujna, nakon neuspjelih pregovora i postupka mirenja. Kako je ranije izvijestio HRT, među zahtjevima sindikata bilo je povećanje osnovice plaća za 19 posto i sklapanje novog kolektivnog ugovora na dvije ili tri godine.

Poslodavci s druge strane tvrde da postoje razlozi zbog kojih štrajk nije dopušten. O tim argumentima sada odlučuje sud, dok se paralelno pokušava odrediti koliko poslova ZET i komunalne službe moraju obavljati čak i tijekom zakonite industrijske akcije.