'Tajnost plaća' ide u povijest, mijenjaju se i pravila oko godišnjih: Evo što donosi novi zakon

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić i Anita Zirdum iz Uprave za rad i zaštitu na radu predstavili su Izmjene i dopune Zakona o radu koje će kasnije tijekom dana biti objavljene i na portalu e-savjetovanje. 

Najvažnija promjena je što će kandidati na razgovorima za posao morati dobiti podatak o početnoj plaći ili rasponu plaća za to radno mjesto, kao i da će radnici na radnim mjestima jednake vrijednosti morati biti jednako plaćeni neovisno o spolu. 

Ružić je na početku otkrio kako su promjene i novosti nastale iz dviju direktiva i s njima povezanim izmjenama i dopunama zakona te kako su također rezultat usklađivanja sa sudskim odlukama i praksama Europskog suda vezano uz korištenje godišnjih odmora. Osim toga, stižu i pojmovne promjene koje su napravljene iz tehničkih razloga.

Usklađivanje s europskim direktivama

"Vjerujemo da će ovo izmjene i dopune doprinijeti novoj kvaliteti radnih odnosa i prava za naše zaposlenike. Sve će promjene omogućiti dugoročno da donosimo kvalitetne odluke vezane uz rad, temeljene na činjenicama i podacima", napomenuo je ministar.

Anita Zirdum koja obnaša čelnu funkciju Uprave za rad i zaštitu na radu predstavila je glavne izmjene i dopune Zakona o radu, koje će popodne ugledati svjetlo dana na portalu e-savjetovanje. 

Sam zakon se mijenja zbog usklađivanja s dvije nove europske direktive - Direktive o transparentnosti plaća i Direktive o platformskom radu i drugim usklađivanjima s domaćim zakonodavstvom. 

Prije nego što se osvrnula na Direktivu o transparentnosti plaća, osvrnula se na statistiku koja pokazuje da razlika u plaćama između muškaraca i žena u Hrvatskoj iznosi 6,6 posto, odnosno manje od prosjeka EU i razvijenijih zemalja zapadne Europe. Prema Direktivi, smatra se donekle prihvatljivim da ta razlika ide do pet posto.

Zbogom tajnosti plaća

Najvažnija promjena oko transparentnosti plaća je to što će svaki kandidat kod dolaska na razgovor za posao prvo morati saznati informaciju o početnoj plaći ili rasponu plaće za radno mjesto. "Neće se moći dogoditi da obavite razgovor i maltene dođete do potpisivanja ugovora o radu i onda vam netko kaže kolika vam je plaća. I možda ste neki drugi posao odbili, a ispada da će vam biti manja plaća", napomenula je Zirdum. 

Jednaka plaća za radno mjesto iste vrijednosti 

Sljedeća novost je vrednovanje radnih mjesta, odnosno pravilo da bi radnici na radnim mjestima iste vrijednosti trebali biti jednako plaćeni. "Da biste mogli jednako platiti ljude koji rade na radnim mjestima jednake vrijednosti, morate znati što je to. Svi će poslodavci imati određeni rok da za sva radna mjesta i njihove opise poslova provuku kroz kriterije vrednovanja, naprave ljestvicu opisa poslova, rasporede radnike prema njihovim radnim mjestima i dodijele plaću tako da radna mjesta koja imaju jednaku vrijednost imaju jednaku plaću neovisno o spolu", istaknula je Zirdum. 

Za to su propisana četiri osnovna kriterija - vještine, odgovornost, napor i radni uvjeti. Svaka kategorija će dobiti plaću ovisno o tome kako je vrednovanje provedeno. 

Sljedeća novost je pravo radnika na informiranje o plaćama i prosječnim plaćama usporedivih radnika. "Nije poanta u tome da ćete znati plaću svojih kolega, ali ćete znati kolika je prosječna plaća na radnim mjestima koje su u vašoj kategoriji i to podijeljeno na oba spola. Dakle, znat ćete prosječnu plaću i vašeg i suprotnog spola", najavila je. To je bitno, napominje, tako da bi radnici znali procijeniti je li došlo do neke povrede i imaju li osnovu za pokretanje sudskog postupka gdje bi dokazivali da nisu plaćeni jednako za jednaki rad.  

Izvještavanje poslodavaca o plaćama 

Odredba koje su se poslodavci najviše pribojavali je, prema riječima Zirdum, izvještavanje o plaćama. Prema tome, svi poslodavci s više od 100 zaposlenihmorat će izvještavati o razlikama u plaćama. Poslodavci s više od 100 zaposlenih i preko 150 zaposlenika izvještavaju svake tri godine, a poslodavci s više od 250 zaposlenih to će biti dužni činiti svake godine.

Najavila je da se u Zakon o radu uvodi Nacionalni sustav transparentnosti plaća koji će omogućiti poslodavcima da svoje sustave obračuna plaća povežu s jednim informacijskim sustavom kako bi se ta izvješća koja moraju podnositi generirala automatski. 

Taj će sustav, najavljuje, uspostaviti FINA koja prikuplja i godišnja financijska izvješća te vodi centralni obračun plaća za državnu i javne službe. Zbog toga ju vide kao najprimjereniji subjekt da izradi sustav čija je vrijednost procijenjena na oko 750.000 eura. 

"Ovako je država na sebe preuzela dio troškova poslodavaca i olakšat će im i dostavu podataka i generiranje izvješća", navodi Zirdum. 

Osim izmjene zakona, pojasnila je da Direktiva traži od država članica da stave na raspolaganje i metodologiju za vrednovanje radnih mjesta. To, pojašnjava, nije zakonodavna obveza, nego proizlazi iz teksta direktive koja se izvršava tako da država omogući poslodavcima da na jednostavan način vrednuju svoja mjesta. Ministarstvo rada je u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj izradila metodologiju za procjenu plaća i objavljena je na stranicama Ministarstva gdje poslodavci mogu pronaći tablice koje se prilagođavaju.

Direktiva o platformskom radu

Zakon je platformski rad uredio još krajem 2022. godine. Početkom 2023. je na snagu stupio dio izmjena, a ostatak 2024. godine. Sama Direktiva je naknadno donesena, a budući da je zakon s njom poprilično usklađen ne dolazi do velikih promjena"Direktiva traži neka manja usklađivanja, ono što je novo u prijedlogu zakona je širenje solidarne odgovornosti platforme za obveze agregatora. Agregatori su poslodavci koji zapošljavaju radnike koji rade putem digitalnih platformi. Neki su odlični poslodavci, neki nisu. Sada želimo da platforme preuzmu veću odgovornost za te radnike, odnosno za agregatore s kojima surađuju", istaknula je.

Prijenos godišnjeg odmora

Vezano uz temu prijenosa godišnjeg odmora, Zirdum je najavila kako ostaje vrijediti pravilo da se stari godišnji prenosi do 30. lipnja iduće godine. Poslodavac i dalje odlučuje kada će radnik koristiti godišnji i mora mu omogućiti korištenje godišnjeg do tog datuma. 

Novost je da će radnik moći koristiti godišnji i kasnije ako ga zbog objektivnih razloga nije mogao iskoristiti do 30. lipnja te godine, primjerice u slučaju bolesti ili korištenja roditeljskih prava.  

"Ako radnik nije uspio iskoristiti godišnji, moći će ga koristiti najprije do 31. prosinca. Ako se i tada razbolite, imate mogućnost korištenja godišnjeg još tri mjeseca, s tim da nakon ta tri mjeseca gubite to pravo", pojasnila je. 

Vrijeme prilagodbe 

Novinari su ju zamolili da pojasni detaljnije kako će se utvrđivati posao jednake vrijednosti, na što je naglasila da će se vrednovati opisi poslova, a ne ljude koji radi na tim poslovima. "Ako netko radi posao bolje, učinkovitije, on može imati veću plaću. To je objektivan razlog i mora biti jasno naznačen", naglasila je. 

Također, kazala je da radnik na razgovoru za posao može tražiti početnu plaću ili raspon plaće, ovisno o tome kako je kod poslodavca plaća uređena.

RTL-ovu reporterku Dajanu Šošić zanimalo je hoće li se dijelu radnika morati mijenjati ugovori ako je u njima naznačena tajnost komunikacije o plaćama. Zirdum je kazala da nije nužno mijenjanje ugovora jer će ta odredba postati ništavna, odnosno više neće vrijediti. 

Ako poslodavac ne dostavi podatke o plaćama, za to može biti prekršajno kažnjen, također je kazala. Predviđen rok prilagodbe nakon stupanja zakona na snagu je šest mjeseci.