U Donjem Maclju pokopano 500 hrvatskih žrtava: Nakon 81 godine dobili su dostojan grob

U Donjem Maclju u subotu, 22. kolovoza, održana je komemoracija i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz masovnih grobnica na području Republike Slovenije te nakon više od osam desetljeća vraćeni u Hrvatsku.

Komemoracija je održana kod Spomen-crkve Muke Isusove, uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Nakon svete mise zadušnice uslijedili su sprovodni obredi, blagoslov lijesova i molitva, a u znak pijeteta prema žrtvama položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

Posljednjem ispraćaju nazočio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Posmrtni ostaci ekshumirani su iz četiri masovne grobnice u Sloveniji. U Trebču je pronađeno 10 žrtava, u Podstenicama odnosno Rugarskim klancima 22, u Košnici pri Celju 307, a u Cerklju ob Krki 161 žrtva.

Riječ je o 500 muškaraca, pretežno mlađe životne dobi, među kojima je bilo i maloljetnika. Na njihovim kostima utvrđeni su brojni tragovi nasilne smrti, uključujući višestruke prijelome, tragove udaraca tupim predmetima te prostrijelne i strijelne ozljede.

Zbog stanja i fragmentiranosti posmrtnih ostataka individualna identifikacija žrtava nije bila moguća. Njihovim zajedničkim ukopom u Maclju, nakon više od osam desetljeća, osigurano im je mjesto počinka i dostojanstven grob.

Žrtve istoga Križnog puta ponovno zajedno

Povratak posmrtnih ostataka rezultat je višegodišnjeg rada hrvatskih institucija i suradnje Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom. Riječ je o prvom institucionalnom povratku tako velikog broja posmrtnih ostataka hrvatskih žrtava pronađenih u masovnim grobnicama na slovenskom području.

Njihov pokop upravo u Maclju ima i izravnu povijesnu poveznicu s ljudima koji su ondje već pokopani. Žrtve pronađene u Sloveniji i žrtve Macelja povezuje Križni put i poratna stradanja iz 1945. godine.

Završetak Drugog svjetskog rata za velik broj hrvatskih vojnika i civila nije donio povratak kućama. Zarobljeničke kolone prolazile su kroz Sloveniju i Hrvatsku, a mjesta likvidacija postajale su šume, rovovi, jame i rudarska okna.

Ministar Medved kazao je kako su obitelji stradalih desetljećima morale živjeti bez odgovora o sudbini svojih najbližih i bez mogućnosti da im zapale svijeću na grobu.

„Danas prekidamo čekanje koje je trajalo 81 godinu. Pravo na grob je ljudsko pravo“, poručio je Medved tijekom komemoracije.

Govoreći o sustavnom istraživanju grobišta, podsjetio je da je Ministarstvo hrvatskih branitelja od 2016. godine provelo 635 terenskih izvida, istražilo 96 lokacija te pronašlo posmrtne ostatke najmanje 2300 žrtava.

Među istraživanim lokacijama su Jazovka, Gračani, Gospić, Brdovec, Tuškanac, Macelj, Senj, Garešnica, Sveta Nedelja i Novi Marof, kao i niz drugih mjesta na području Hrvatske.

Medved: „Pronašli smo ih i vratili u Hrvatsku“

Ministar je posebno zahvalio Republici Sloveniji na suradnji koja je omogućila da posmrtni ostaci 500 hrvatskih žrtava budu preuzeti i pokopani u domovini.

„Granica ih je razdvojila od smrti. Macelj ih danas ponovno povezuje. Ubili su ih, a zatim pokušali izbrisati trag da su ikad postojali. Danas svjedočimo da nisu uspjeli, pronašli smo ih i vratili u Hrvatsku“, rekao je Medved.

Poručio je da se o zločinima totalitarnih režima mora govoriti na temelju činjenica, bez umanjivanja bilo kojeg zločina. Posebno je govorio o poratnim komunističkim likvidacijama i desetljećima tijekom kojih se o velikom broju takvih stratišta nije javno govorilo.

„Ne činimo to da bismo ponovno otvarali stare podjele, činimo to zato da bismo zatvorili otvorene rane istinom“, rekao je.

Na području Hrvatske i Slovenije, dodao je, još se nalaze brojne evidentirane i potencijalne lokacije masovnih grobnica koje tek treba istražiti, zbog čega će se potraga i terenska istraživanja nastaviti.

Medved je istodobno naglasio da potraga za 1725 osoba nestalih u Domovinskom ratu ostaje prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja.

Mons. Bogdan: Desetljećima nisu imali groba

Svetu misu zadušnicu i posljednji ispraćaj predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan.

U propovijedi je govorio o posmrtnim ostacima koji desetljećima nakon zločina izlaze iz jama, rovova i drugih prikrivenih grobišta te ponovno postavljaju pitanja o događajima iz vremena završetka Drugog svjetskog rata i poraća.

Kazao je kako žrtve sada konačno dobivaju pravo na grob, molitveni spomen i ljudsko dostojanstvo.

„Desetljećima nisu imali groba nad kojim bi netko zastao, zapalio svijeću, izgovorio molitvu“, rekao je mons. Bogdan.

Podsjetio je na ljude koji su bili zatočeni, mučeni i ubijani bez suđenja, nakon čega su njihova tijela skrivana u jamama, vrtačama i rovovima, a informacije o mjestima njihova stradanja desetljećima su ostajale prešućene.

Govoreći o totalitarnim ideologijama i komunističkom sustavu, mons. Bogdan upozorio je da se pojedinačna i obiteljska sjećanja ne mogu trajno izbrisati prisilnom šutnjom.

„Kad vlast uspije terorom spriječiti svaku raspravu, zavarava se da je uspjela potisnuti pojedinačna sjećanja kojima je ipak najmanja mogućnost dovoljna da oblikuje kolektivnu svijest“, rekao je.

Poručio je kako se prošlost, bez obzira na pokušaje skrivanja zločina i njihovih tragova, ponovno vraća pred sadašnje generacije kada se otvore jame i pronađu posmrtni ostaci ljudi čije su sudbine desetljećima bile nepoznate.

„Današnjim ukopom ovim pokojnicima vraćamo ono što im pripada. Više nisu skrivene i zaboravljene kosti, nego pokojni ljudi, osobe za koje se moli na konkretnom mjestu i kojima se iskazuje pijetet“, poručio je vojni ordinarij.

Macelj je sada mjesto počinka 1747 žrtava

Pokopom 500 posmrtnih ostataka Republika Hrvatska završila je još jednu fazu procesa njihova povratka iz Slovenije i omogućila da žrtve nakon 81 godine dobiju dostojno mjesto počinka na hrvatskom tlu.

Istodobno se nastavlja potraga za drugim grobištima, ekshumacija pronađenih posmrtnih ostataka te pokušaji utvrđivanja identiteta žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Macelj je nakon subotnjeg ukopa mjesto počinka ukupno 1747 žrtava.

Za 500 ljudi čiji su ostaci desetljećima ležali u masovnim grobnicama izvan Hrvatske put je time završen. Nakon 81 godine više ne počivaju u neobilježenim grobnicama, nego na mjestu na kojem im se može odati počast, zapaliti svijeća i izgovoriti molitva.