Umirovljenicima stižu veće mirovine: Evo tko dobiva čak 130 eura više

Nakon što su objavljeni statistički podaci o plaćama i potrošačkim cijenama za lipanj kompletirani su svi podaci potrebni za izračun usklađivanja mirovina. Prema prvim procjenama, ono će iznositi 5,38 posto, no treba pričekati službenu odluku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te se ona očekuje u sljedećim danima.

Podsjetimo, riječ je o zakonskoj obvezi povećanja mirovina koja se dvaput godišnje utvrđuje omjerom rasta prosječne plaće i inflacije u omjeru 85:15 u korist većeg faktora rasta, bilo da se radi o plaćama, bilo o inflaciji.

Iako bi se usklađivanja u pravilu trebala obavljati u siječnju i srpnju, zbog kašnjenja statističkih podataka potrebnih za izračun usklađenja te kasnog donošenja potrebnih odluka isplate usklađenih mirovina najčešće se odvijaju tek u travnju, odnosno, u ovom slučaju, u rujnu, pa čak i listopadu. No zato umirovljenicima stižu zaostaci za sve mjesece u kojima su čekali svoje povećane mirovine.

Usklađivanje ne djeluje na sve jednako

Kao i obično, iako se usklađivanje odnosi na sve mirovine, neće na njih djelovati jednako. Onima koji inače primaju niže mirovine stići će i manja povišica, a oni s višim mirovinama donekle će osjetiti da imaju nešto više novca u džepu.

Iz statističkih podataka HZMO-a izvukli smo prosječne svote mirovina za sve kategorije i tako ćemo na temelju povećanja moći utvrditi koliko će one u prosjeku rasti u svakoj kategoriji. Napominjemo da se podaci za većinu kategorija po posebnim propisima odnose na mirovine za svibanj jer statistički podaci koji bi otkrili najsvježije stanje još uvijek nisu dostupni.

Treba napomenuti i to da neće svim umirovljenicima mirovine rasti za 5,38 posto. Naime usklađivanje se ne odnosi na pribrajanje postotka rasta svoti mirovine, već njezinom ponovnom određivanju u cijelosti s novom aktualnom vrijednošću koja bi, ako je izračun točan, trebala iznositi 15,64 eura za godinu dana staža.

Dakle, ako je nekome mirovina prvi put određena po manjem mirovinskom faktoru od 1, onda će mu i postotak usklađenja biti nešto niži. Uz to, ne treba zaboraviti da dio umirovljenika još uvijek plaća porez na dohodak na iznos iznad 600 eura koji primaju, što bi trebalo biti ukinuto tek sljedeće godine. Tu su još i ovrhe te razna druga umanjenja ili dodaci, ovisno o pojedinoj vrsti mirovina i načinu njihova izračuna.

Doduše, razlike nisu prevelike, pa mnogima ovo može služiti kao okviran orijentir za rast njihovih mirovina.

Tko dobiva najviše?

No, da ne duljimo, već je i iz ranijih statističkih podataka jasno da su razlike među skupinama velike te da je među onima koji dobivaju najviše dio umirovljenika koji su stekli mirovine po posebnim propisima.

Tako će najveću povišicu dobiti saborski zastupnici, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizor. Iako su te mirovine ukinute prije 15 godina, njih dobiva šestotinjak dužnosnika. Oni koji su i sad na pozicijama, a bili su i krajem 2011. godine, također imaju pravo na isplatu. Na njihovu prosječnu mirovinu od 2436,32 eura usklađenje donosi 131 euro više, pa im se prosjek penje na čak 2567 eura!

Nešto niže mirovine ima oko 120 članova HAZU-a; u prosjeku iznose 2121,40 eura, a usklađivanjem će im pristići još 114,13 eura, pa se njihov prosjek diže na 2235,53 eura.

Najbrojnija skupina povlaštenih umirovljenika, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji, kojih je gotovo 72.500, u prosjeku su dobivali 1442,69 eura mirovine. Usklađenje im donosi dodatnih gotovo 77,62 eura, pa će im prosječni iznos mirovine narasti na nešto više od 1520 eura.

Značajnije povećanje nakon usklađenja dobit će još i umirovljeni vatrogasci, članovi vokalnih i plesnih ansambala, bivši politički zatvorenici te umirovljeni radnici na poslovima razminiranja.

Među onima koji su umirovljeni po redovitim propisima od usklađivanja će najviše profitirati umirovljenici s 40 i više godina staža. Njihova prosječna mirovina po podacima HZMO-a u srpnju je iznosila 1029 eura, a taj se prosjek usklađenjem povećava na gotovo 1085 eura.

Tko dobiva najmanje?

S druge strane, najmanju povišicu će, logično, primiti korisnici najnižih mirovina. Njima usklađivanje u prosjeku donosi nešto više od 27 eura, iako se računa po 106 posto AVM-a, pa bi prosječna najniža mirovina trebala iznositi nešto manje od 505 eura. Treba reći i da su te mirovine u proteklih nekoliko godina povećavane posebnim odlukama, mahom za tri posto godišnje.

Iako su i invalidske mirovine najnovijim izmjenama ZOMO-a povećane za 10 posto zbog povećanja mirovinskog faktora, one su u prosjeku i dalje niske te iznose 530 eura. Usklađivanjem će njihova prosječna svota doći do 558,75 eura, a slično je i s obiteljskim mirovinama jer će u prosjeku porasti za 29 eura te bi po novome u prosjeku trebale iznositi 575,50 eura.

Treba reći i da među kategorijama umirovljenih po posebnim propisima ima onih s niskim mirovinama, stoga ih je često pogrešno zvati povlaštenima. To se ponajprije odnosi na umirovljene članove posade brodova u domaćoj i međunarodnoj plovidbi, kojima će prosječna svota mirovina od 468,11 eura usklađenjem porasti tek za 25 eura i doseći prosječni iznos od 493 eura, što je niže i od prosječne najniže mirovine!

Usklađivanje neće puno novca donijeti ni umirovljenim pripadnicima Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine, ali ni hrvatskim braniteljima kojima su mirovine priznate po općim propisima, a određene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, iako je najavljeno uvođenje braniteljskog dodatka za 104.500 osoba te povećanje najnižih braniteljskih mirovina. No to će se dogoditi tek sljedeće godine.