UNOSAN BIZNIS Kako je u zemlju ušlo 37.000 tona otpada? Cvrtila naveo institucije koje su mogle 'pomoći'

Ilegalna trgovina otpadom postala je jedna od najbrže rastućih i najunosnijih grana organiziranog kriminala u Europi. Krijumčarski lanci protežu se od Velike Britanije, Španjolske i Italije do Hrvatske, a kriminalne skupine na opasnom otpadu ostvaruju golemu zaradu

IProcjenjuje se da se u tom poslu godišnje okrene oko deset milijardi eura, više nego u trgovini ljudima. Unutar Europske unije preveze se približno 70 milijuna tona otpada, od čega 30 posto završi na ilegalnim odlagalištima.

Kriminalist Željko Cvrtila upozorava da je riječ o složenom obliku kriminala koji se prema načinu djelovanja i zaradi može usporediti s krijumčarenjem narkotika.

‘Poput švercanja droge, ista vam je stvar. Nelegalno je, velike su zarade, ogromnu štetu nanose.’

Problem nije zaobišao ni Hrvatsku. Josip Pavlović iz Udruge Ekologija grada smatra da najveća slabost leži u nadzoru tokova otpada.

‘Hrvatska nije izuzetak, međutim najveći problem u cijeloj toj priči je taj nadzor samih tih tokova otpada. Od ukupno 955 nezakonitih pošiljki otpada u 2025. mi smo na cesti zaustavili samo 11 pošiljaka. To znači da 944 pošiljke došle do krajnjeg odredišta gdje mi više onda nemamo nikakvu prevenciju već imamo arheologiju otpada, iskapamo kada je šteta već nastala’, tvrdi Pavlović.Kako je 37.000 tona otpada stiglo u Gospić?

U Gospiću je završilo 37.000 tona otpada dopremljenog iz Italije, Slovenije, Njemačke i Austrije. Riječ je o količini kojom bi se mogao zatrpati Trg bana Jelačića. Takav je pothvat omogućen pojednostavljenim sustavom uvoza, koji otvara prostor za zloupotrebe, dok broj nezakonitih pošiljki raste iz godine u godinu.

‘Vi danas ne morate niti dokazati koja će biti krajnja postaja oporabe otpada i na koji način će se on zbrinuti’, dodaje Pavlović.

Cvrtila ne vjeruje da su optuženi za krijumčarenje ilegalnog otpada u Lici i Varaždinu mogli bez ičije pomoći uvesti 1500 kamiona otpada.

‘Oni moraju imati podršku iz sustava. Dakle, tu je politika, tu budu nadzorni mehanizmi poput Državnog inspektorata. Poput MUP-a, ministarstva zaštite okolišta gdje dobivaju određeni suport ili žmirenje, a naravno to se financira’, kaže Cvrtila.

Razmjerno blage i često uvjetne kazne dodatno pogoduju širenju tog kriminala. Postupci su složeni, dugotrajni i skupi, a nezakonitu trgovinu otpadom teško je dokazati.

Odvjetnik Juraj Krsnik objašnjava da istrage zahtijevaju čitav niz postupaka, među kojima su vještačenja utjecaja na okoliš, grafološke analize i financijska vještačenja.

‘Onda je teže dokazati jer je dugotrajniji proces, košta više’, tvrdi Krsnik.

Razmjeri problema u Hrvatskoj vidljivi su na karti manjih i većih ilegalnih odlagališta. Otpad se baca i zakopava diljem zemlje.

Hrvatska je jeftinija od ostatka Europe

Važan dio računice krije se u cijeni odlaganja. U Hrvatskoj naknada za tonu odloženog otpada iznosi 30 eura, dok je u Njemačkoj pet puta viša i doseže 150 eura.

‘Tu je neka ekonomska računica, da smo mi u ovom djelu možda jeftiniji od ostatka Europe’, kaže Krsnik.

Ni ostatak kontinenta nije pošteđen. Europol je u nekoliko velikih akcija razbio krijumčarske lance u Španjolskoj, Italiji i Engleskoj. Britanski premijer najavio je odlučniju borbu protiv organiziranih skupina koje ukopavanjem otpada na otoku zarađuju milijune. Na brdima smeća često izbijaju požari, a otrovne tvari ugrožavaju zdravlje stanovništva.

‘Godinama istražujemo rastući broj ilegalnih odlagališta otpada diljem zemlje. Tijekom vremena smeće polako trune i cijedi se u vodu i doslovno izgara u zrak ovdje u ruralnim dijelovima zemlje’, kaže novinar Sky Newsa Dan Whitehead.

Hrvatska jedina u EU-u nema energanu na otpad

Dio europskih zemalja problem rješava spalionicama, odnosno energanama na otpad. Hrvatska ih smatra izvorom onečišćenja pa nema nijedno takvo postrojenje, dok se otpad u gradovima poput Beča i Kopenhagena koristi za grijanje.

‘Da budemo na čisto, otpad će goriti u kontroliranim ili nekontroliranim uvjerima, mi redovno imamo požare odlagališta otpada međutim sve države članice EU imaju energane na otpad, trenutačno ih u EU djeluje 534, a Hrvatska je jedina članica koja nema niti jednu jedinu’, kaže Pavlović.

Umjesto nadziranog zbrinjavanja, u Hrvatskoj dodatno raste crno tržište, dok ilegalna odlagališta prijete okolišu i rezervama pitke vode, jednom od najvećih prirodnih bogatstava zemlje.