Zagađenje ne stanuje samo u peći

Službeni podaci za 2024. izdvajaju i cestovni promet te poljoprivredu, a najava novog registra otvara pitanje hoće li se jednako jasno pratiti i ostali izvori.

O kvaliteti zraka ne može se govoriti kao da postoji samo jedan zagađivač i samo jedan dimnjak. Kućna ložišta jesu važan izvor emisija, osobito sitnih čestica PM2,5. Ali zrak onečišćuju različiti izvori, a njihov se udio mijenja ovisno o tome koju tvar promatramo i na kojem području.

Zato najavu Registra malih kućnih ložišta treba sagledati u širem kontekstu. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije navodi da bi registar sadržavao podatke o uređajima za grijanje u kućanstvima, gorivima i emisijskim karakteristikama. To može unaprijediti procjene emisija iz kućanstava. Sam registar, međutim, neće izmjeriti ukupno onečišćenje zraka niti će pokazati da je pojedini dimnjak uzrok loše kvalitete zraka u određenom naselju.

Svaki izvor ima svoju ulogu

Službeni inventar emisija za 2024. pokazuje da su kućanstva bila najveći izvor PM2,5, sitnih lebdećih čestica, s 73,4 posto nacionalnih emisija te tvari. To je važan podatak i nema razloga prešućivati ga. No on se odnosi na PM2,5, a ne na sve oblike onečišćenja zraka zajedno.

Kod dušikovih oksida, kojih je 2024. emitirano 43,2 kilotone, cestovni promet bio je najveći pojedinačni izvor. Amonijaka je emitirano 26 kilotona, a više od 90 posto tih emisija potjecalo je iz poljoprivrede, uključujući uzgoj stoke, gospodarenje stajskim gnojem i primjenu mineralnih gnojiva. Promet, poljoprivreda, industrijski procesi, proizvodnja energije i kućna ložišta sudjeluju u različitim dijelovima problema. Te se brojke ne mogu jednostavno zbrajati u jednu ljestvicu „najvećih zagađivača”, jer se odnose na različite tvari i različite posljedice.

Razliku između emisija i stvarne kvalitete zraka također treba držati jasnom. Nacionalni inventar procjenjuje koliko se pojedinih tvari ispušta iz različitih sektora. Mjerne postaje bilježe koncentracije u zraku na konkretnim lokacijama, na koje utječu raspored izvora, promet, industrijska aktivnost i vremenski uvjeti. Podatak o uređaju za grijanje zato može biti dio šire procjene, ali sam po sebi nije mjerenje zraka u nečijoj ulici.

U izvješću o kvaliteti zraka za 2024. prekoračenja za PM10 zabilježena su u Zagrebu te u industrijskim zonama Siska, Slavonskog Broda i Kutine. U hladnijem dijelu godine kao dominantni utjecaji navedeni su kućna ložišta i promet. Sama činjenica da je mjerno mjesto u industrijskoj zoni ne dokazuje da je industrija uzrok konkretnog prekoračenja. Jednako tako, podatak o ukupnim emisijama iz kućanstava ne može bez dodatne analize dokazati da su ona glavni uzrok svakog lokalnog problema.

Registar je samo jedan dio politike zraka

Za nepokretne izvore, među kojima su industrijska i energetska postrojenja, već se prikupljaju podaci iz kontinuiranih i povremenih mjerenja koje dostavljaju operateri. Promet se prati kroz emisijske inventare i podatke o vozilima, a poljoprivredne emisije kroz procjene vezane uz stočarstvo i korištenje gnojiva. Nije dovoljno da se svaki sektor prati na drukčiji način; javnosti treba prikazati kako se ti podaci uspoređuju, provjeravaju i pretvaraju u mjere.

U najavi registra još nisu objašnjeni način prikupljanja podataka, uloga dimnjačara, obveze kućanstava ni pravila zaštite podataka. Nije objavljeno ni kako će se utvrđivati emisijske karakteristike pojedinog uređaja. Dok se to ne razjasni, ne treba tvrditi da se uvode obvezne kućne inspekcije ili da će peći biti zabranjene. Ali građani imaju pravo znati što će se evidentirati, tko će podatke koristiti i kako će se iz njih donositi odluke.

Ministarstvo pritom navodi da bi registar bio podloga ne samo za kvalitetnije modeliranje zraka nego i za planiranje energetske tranzicije kućanstava te korištenje budućih izvora financiranja. To je širi cilj od samog praćenja onečišćenja. Upravo zato treba jasno reći radi li se samo o boljoj evidenciji za zaštitu zraka ili o dugoročnom alatu za planiranje promjena u načinu grijanja kućanstava.

Peći na drva ne mogu biti izuzete iz rasprave o PM2,5. No ne mogu postati ni zgodno objašnjenje za sve probleme s onečišćenjem. Registar može biti koristan dio politike zaštite zraka, ali tek uz javno objašnjenu metodologiju, podatke o drugim sektorima i mjere koje obuhvaćaju promet, poljoprivredu, industriju i energetiku. Prikupljanje podataka nije isto što i smanjenje onečišćenja. Građani trebaju vidjeti da se mjere provode ondje gdje ih podaci doista opravdavaju.

Izvori:

• Inventar emisija za 2024. i udio kućanstava u emisijama PM2,5. www.haop.hr

• Službeni podaci o prometu, poljoprivredi i različitim izvorima onečišćujućih tvari. Zavod za zaštitu okoliša i prirode

• Izvješće o kvaliteti zraka u Hrvatskoj za 2024. Zavod za zaštitu okoliša i prirode

• Izvješće o mjerenjima emisija iz nepokretnih izvora za 2025. Zavod za zaštitu okoliša i prirode

• Najava registra i ciljevi projekta LIFE Slovenia SupAIR.