Zastava Republike Srbije na crkvi u Karinu Donjem: što zakon stvarno kaže i gdje završavaju činjenice, a počinju sumnje

No istodobno s tim događajem Dalmacijom se šire informacije o osobama osumnjičenima za namjerno izazivanje požara, njihovom podrijetlu i mogućoj političkoj ili obavještajnoj pozadini. Upravo zato potrebno je strogo odvojiti ono što je dokazano od onoga što je tek predmet sumnje.

Fotografije snimljene u Karinu Donjem u petak 21. kolovoza ne ostavljaju mnogo prostora za dvojbu o osnovnoj činjenici: sa zvonika tamošnje Srpske pravoslavne crkve Svetih Kirika i Julite vijorila se crveno-plavo-bijela trobojnica s grbom.

Antena Zadar objavila je fotografiju i videozapis u 11.38 sati te navela da se obratila Policijskoj upravi zadarskoj tražeći očitovanje. U trenutku zaključenja ove provjere službeni odgovor policije o tome tko je zastavu postavio, je li za njezino isticanje postojalo odobrenje i je li policija naložila njezino uklanjanje nije bio javno objavljen.

VIDEO ZAPIS MOŽETE VIDJETI OVDJE

Nije riječ o službenoj zastavi Srba u Hrvatskoj

Ovdje je važna razlika koja se u javnosti često zanemaruje.

Srpska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj ima zakonom priznato pravo na vlastita znamenja. Savjet za nacionalne manjine dao je suglasnost na odluku o zastavi srpske nacionalne manjine, a službena zastava Srba u Hrvatskoj je crveno-plavo-bijela trobojnica bez dodatnih obilježja. Povijesna monografija Srpskog narodnog vijeća također navodi da je upravo trobojnica bez drugih simbola određena kao službena zastava Srba u Hrvatskoj.

Na fotografiji iz Karina, međutim, vidi se grb.

Prema Zakonu Republike Srbije o izgledu i uporabi državnih simbola, državna zastava Srbije jest crveno-plavo-bijela trobojnica na kojoj se nalazi Mali grb Republike Srbije, pomaknut prema jarbolu. Narodna zastava Srbije nema grb.

Prema tome, zastava snimljena na crkvi u Karinu Donjem svojim izgledom odgovara državnoj zastavi Republike Srbije, a ne službenoj zastavi srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Još jedna terminološka pojedinost: ono što se u svakodnevnom govoru često naziva „četiri slova S“ heraldički nisu četiri slova S. Srpski zakon grb opisuje kao križ između četiri ocila.

O svemu je na svojem facebook profilu objavio Mate Lukić:

Što hrvatski zakon zapravo kaže?

Ovdje treba ispraviti često ponavljanu tvrdnju da je stranu državnu zastavu u Hrvatskoj dopušteno isticati samo ako je uz nju istaknuta i hrvatska zastava.

To nije tako formulirano u hrvatskom Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Članak 26. toga Zakona propisuje da će se osoba koja istakne zastavu strane države bez propisanog poziva ili bez odobrenja tijela nadležnog za unutarnje poslove kazniti novčanom kaznom od 200 do 1.000 eura.

Dakle, za pravnu ocjenu događaja u Karinu nije presudno samo pitanje je li uz srbijansku zastavu bila hrvatska zastava.

Ključno pitanje glasi:

Je li za isticanje državne zastave Republike Srbije postojalo odgovarajuće odobrenje?

Ako nije postojalo, postoji vrlo jasna osnova da policija ispita mogući prekršaj iz članka 26.

Istodobno treba razlikovati državnu zastavu Srbije od zastava vjerskih zajednica. Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj može isticati vlastitu crkvenu zastavu; takva zastava nije zastava strane države i na nju se ne može automatski primijeniti članak 26. U slučaju Karina problem je upravo u tome što fotografirana zastava izgleda kao državna zastava Republike Srbije, a ne kao crkveni simbol.

Zanimljiv podatak: ista crkva i zastava već su bili tema prije 15 godina

Današnji događaj, prema dostupnoj digitalnoj arhivi, nije bez presedana.

Još 29. srpnja 2011. godine objavljen je članak pod naslovom „Karin Donji: Zastava sa četiri 'S' na lokalnoj crkvi“. U njemu se navodi da je srpska zastava bila izvješena na istoj pravoslavnoj crkvi prilikom tamošnjeg vjerskog okupljanja te da je i godinu prije bila postavljena znatno veća zastava.

To današnji slučaj čini zanimljivijim od jednokratnog incidenta: pitanje isticanja srbijanskih državnih obilježja na tom objektu pojavljivalo se u javnosti već prije petnaest godina.

To, međutim, samo po sebi ne dokazuje tko je zastavu postavio 2026. niti postoji li kontinuitet među organizatorima. To mora utvrditi policija.

Donji Karin doista pripada Gradu Benkovcu, te nadležnost PP Benkovac-Obrovac“.

Za Donji Karin teritorijalno je nadležna Policijska postaja Benkovac-Obrovac, koja djeluje unutar Policijske uprave zadarske. Službena stranica policije izrijekom navodi Donji Karin među mjestima za koja je nadležna ta policijska postaja.

PU ZADARSKA Zastava na pravoslavnoj crkvi je legalna:

Na naš upit o zastavi koja vijori na zvoniku pravoslavne crkve Sv. Kirika i Julite u Donjem Karinu, dobili smo odgovor iz PU zadarske koji glasi: “Obavještavamo Vas da se radi o zastavi pravoslavne crkve koja je izvješena na sakralnom objektu.”

Znači, nije riječ o srpskoj državnoj zastavi nego o crkvenoj zastavi. (izvor: Zadarski list)