Željko Cvrtila upozorio na moguće sigurnosne posljedice afere Maršavelski, Pero Kovačević prozvao Možemo!

Politički angažman profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandra Maršavelskog u Srbiji izazvao je raspravu o nacionalnoj sigurnosti i načinu izbora članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Maršavelski je podnio ostavku nakon što je javno potvrdio da je pod pseudonimom „Prijatelj studenata” mjesecima savjetovao srbijanski studentski pokret.

O mogućim posljedicama njegova djelovanja u emisiji Studio 4 Hrvatske radiotelevizije govorili su sigurnosni stručnjaci Ante Letica i Željko Cvrtila te vojni analitičar Pero Kovačević.

Prema izvještaju HRT-a, stručnjaci su otvorili pitanja mogućeg interesa srbijanskih sigurnosnih službi za Maršavelskijevo djelovanje te odgovornosti hrvatskih institucija za izbor osoba koje nadziru sigurnosno-obavještajni sustav.

Kovačević: Politička podobnost ispred nacionalne sigurnosti

Pero Kovačević posebno je upozorio na problem političkog utjecaja pri imenovanju članova Vijeća.

Prema njegovoj ocjeni, hrvatskim političkim strankama previše je stalo do toga da u takvim tijelima imaju vlastite predstavnike, dok se nedovoljno pozornosti posvećuje pitanjima nacionalne sigurnosti.

Kovačević je pritom izravno spomenuo HDZ, SDP i Možemo!, a osobito je kritizirao okolnosti Maršavelskijeva izbora.

„Maršavelski nije slučajno došao kao predstavnik Možemo!”, ustvrdio je Kovačević u HRT-ovoj emisiji.

Vojni analitičar smatra da bi se pri izboru članova tijela koje nadzire sigurnosne službe morala osigurati politička neovisnost kandidata i veća pozornost posvetiti njihovoj prikladnosti za obavljanje te dužnosti.

Njegovu tvrdnju o povezanosti Maršavelskog s platformom Možemo! treba promatrati kao političku ocjenu. Iz te su stranke odbacili navode da je Maršavelski bio njihov kandidat i istaknuli da se sam prijavio na javni poziv.

Letica: Treba utvrditi je li nastala šteta za Hrvatsku

Sigurnosni stručnjak Ante Letica smatra da je potrebno utvrditi je li Maršavelskijev politički angažman u Srbiji imao posljedice za hrvatsku nacionalnu sigurnost.

Upozorio je na mogućnost da su srbijanske sigurnosne službe pratile njegove aktivnosti.

Prema Letičinoj procjeni, srbijanska Sigurnosno-informativna agencija (BIA) raspolaže mogućnostima praćenja komunikacije i utvrđivanja identiteta osoba koje djeluju pod pseudonimima.

Zbog toga smatra da je potrebno dobiti mišljenje hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije o okolnostima cijelog slučaja.

Pritom nije iznio dokaz da je Maršavelski bio pod nadzorom srbijanskih službi, nego svoju sigurnosnu procjenu.

Cvrtila upozorio na mogućnost političke zlouporabe slučaja

Sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila upozorio je da je otkrivanje Maršavelskijeva angažmana moglo poslužiti srbijanskim vlastima za potkrepljivanje njihovih tvrdnji o hrvatskom miješanju u unutarnju politiku Srbije.

Cvrtila smatra mogućim da su srbijanske vlasti i prije javnog priznanja znale za profesorove kontakte sa studentima.

Iznio je i pretpostavku da je Maršavelski mogao biti iskorišten bez vlastite svijesti o mogućim posljedicama svojeg djelovanja.

Takve mogućnosti zasad nisu potvrđene rezultatima službene istrage.

Maršavelski podnio ostavku, otvorena pitanja o sigurnosnim provjerama

Aleksandar Maršavelski profesor je na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pod pseudonimom „Prijatelj studenata” u srbijanskom je listu Danas objavljivao pisma u kojima je studentima davao političke savjete. Među temama kojima se bavio bili su formiranje stručne vlade i odnos studentskog pokreta prema Europskoj uniji.

Hrvatski sabor imenovao ga je 15. srpnja 2026. članom Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

Nakon što je javnost doznala za njegov politički angažman u Srbiji, Maršavelski je 4. studenoga podnio neopozivu ostavku na članstvo u Vijeću.

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić potvrdio je da je Maršavelski imao važeći sigurnosni certifikat i da je provjeru prošao tijekom prethodnog mandata.

Ostojić je također zatražio informacije od SOA-e radi mogućeg daljnjeg postupanja saborskog Odbora.

Pravni fakultet ogradio se od profesorova djelovanja

Uprava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu priopćila je da nije bila upoznata s Maršavelskijevim angažmanom u Srbiji te da je za njegove aktivnosti doznala iz medija.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan njegovo je postupanje ocijenio neprihvatljivim i zabrinjavajućim.

Kako je objavljeno na službenim stranicama Vlade Republike Hrvatske, Habijan je naglasio da Maršavelskijevo djelovanje nije bilo službeni angažman hrvatske Vlade.

Ostavka profesora Maršavelskog zaključila je njegovo članstvo u Vijeću, ali su pitanja o načinu njegova izbora, političkoj odgovornosti i mogućim sigurnosnim posljedicama ostala predmet javne rasprave.