Počasni bleiburški vod odao počast preminulim članovima: Cvijeće i svijeće na grobovima Abramovića, Krpana i Grgića

U povodu blagdana Svih svetih i Dušnog dana predstavnici Počasnog bleiburškog voda (PBV) prisjetili su se svojih preminulih članova i dugogodišnjih podupiratelja. Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća odali su počast Iliji Abramoviću, Marku Krpanu i Zoranu Grgiću, koji su tijekom života bili povezani s radom ove udruge i očuvanjem uspomene na žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta.

Počast Iliji Abramoviću u rodnim Grebnicama

Kao i prethodnih godina, član vodstva Počasnog bleiburškog voda Zlatko Filipović posjetio je grob Ilije Abramovića, jednog od osnivača i dugogodišnjeg predsjednika PBV-a, na mjesnom groblju u Grebnicama kod Domaljevca u Bosanskoj Posavini. Na njegovu posljednjem počivalištu položio je cvijeće i zapalio svijeću.

Ilija Abramović rođen je 8. kolovoza 1925. godine u Grebnicama. Kao vojni ranjenik preživio je događaje povezane s Bleiburškom tragedijom u svibnju 1945. godine, nakon čega je ostao živjeti u Austriji.

Nastanio se u Klagenfurtu, gdje je desetljećima sudjelovao u radu Počasnog bleiburškog voda i organizaciji komemoracija posvećenih žrtvama poslijeratnih stradanja.

Kako je nakon njegove smrti izvijestila Informativna katolička agencija (IKA), Abramović je preminuo 5. kolovoza 2020. godine u Klagenfurtu, u 95. godini života.

Pokopan je 11. kolovoza 2020. na groblju u rodnim Grebnicama, gdje mu je i ove godine odana počast.

U Slavonskom Brodu posjećeni grobovi Marka Krpana i Zorana Grgića

Predsjednik Nadzornog odbora Počasnog bleiburškog voda Marinko Sosa, tijekom povratka iz Hercegovine preko Bosne prema Zagrebu, posjetio je gradsko groblje u Slavonskom Brodu.

Ondje je odao počast Marku Krpanu i Zoranu Grgiću, dugogodišnjim podupirateljima PBV-a i njegovih aktivnosti posvećenih sjećanju na žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta.

Marko Krpan, rođen 22. kolovoza 1951. godine u Slavonskom Brodu, napustio je Jugoslaviju 1969. godine i otišao u Njemačku, gdje se uključio u djelovanje hrvatske političke emigracije.

Godine 1977. osuđen je na 12 godina zatvora zbog atentata na jugoslavenskog konzula Vladimira Topića, počinjenog u lipnju 1976. godine u Düsseldorfu.

Početkom 1990-ih vratio se u Hrvatsku te se tijekom Domovinskog rata priključio Hrvatskoj vojsci.

Marko Krpan preminuo je 12. siječnja 2026. godine.

Sjećanje na hrvatskog branitelja Zorana Grgića

Zoran Grgić rođen je 1963. godine u Slavonskom Brodu, gdje je završio srednjoškolsko obrazovanje matematičko-informatičkog usmjerenja.

Prema biografskim podacima navedenima u priopćenju PBV-a, tijekom služenja vojnog roka u JNA 1988. godine u Banjoj Luci uhićen je zbog protukomunističkih izjava te osuđen na godinu i pol zatvora.

Nakon izlaska iz zatvora nastavio je studij strojarstva, a od 1991. do 1995. godine sudjelovao je u Domovinskom ratu, tijekom kojeg je služio u činu natporučnika Hrvatske vojske.

Od 2003. do 2016. godine, tijekom triju mandata, bio je član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija Hrvatskoga sabora, na prijedlog Hrvatskog društva političkih zatvorenika.

Zoran Grgić ubijen je 23. rujna 2025. godine u Šušnjevcima pokraj Slavonskog Broda.

Prema priopćenju Županijskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu od 23. ožujka 2026. godine, protiv 33-godišnjeg muškarca podignuta je optužnica zbog ubojstva i kaznenog djela povezanog s neovlaštenom proizvodnjom i prometom drogama. Optužnicom ga se tereti da je zaustavio Grgićevo vozilo te u njega ispalio dva hica iz vatrenog oružja, od čijih je posljedica Grgić preminuo na mjestu događaja.

Motiv ubojstva u navedenom priopćenju nije potvrđen.

Sjećanje na preminule članove i podupiratelje

Obilaskom grobova Ilije Abramovića, Marka Krpana i Zorana Grgića predstavnici Počasnog bleiburškog voda nastavili su običaj odavanja počasti svojim preminulim članovima i podupirateljima.

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća prisjetili su se njihova života, rada i povezanosti s udrugom, osobito njihova sudjelovanja u aktivnostima posvećenima očuvanju sjećanja na žrtve Bleiburške tragedije i poslijeratnog Križnog puta.