10. listopada 1991. počela slabiti druga pomorska blokada hrvatskog Jadrana
Sedam dana nakon što je Jugoslavenska ratna mornarica ponovno blokirala hrvatske luke, 10. listopada 1991. pojavili su se prvi ozbiljni znakovi njezina popuštanja. Brodovi su ponovno krenuli iz Zadra, ratni brodovi JRM-a napustili su područje ispred Splita, a Riječki zaljev djelomično je otvoren. Dubrovnik, međutim, nije dobio slobodan pomorski put.
Druga pomorska blokada koju je Jugoslavenska ratna mornarica nametnula hrvatskoj obali počela je 3. listopada 1991. Cilj nije bio samo zaustaviti civilnu i trgovačku plovidbu. Blokadom se otežavala opskrba obale i otoka, prekidale hrvatske komunikacije, a JRM je istodobno osiguravala vlastite vojne aktivnosti i izvlačenje ljudi i tehnike.
Prema memoarskom gradivu Hrvatske ratne mornarice koje je uredio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, dostupnom u zbirci „Prilozi za povijest Hrvatske ratne mornarice u Domovinskom ratu“, 10. listopada počelo se vidjeti da blokada na pojedinim dijelovima Jadrana popušta. Zadarska luka bila je deblokirana i brodovi su ponovno krenuli prema svojim odredištima. Nakon dugih pregovora Zapovjedništva HRM-a i Komande Vojnopomorske oblasti, ratni brodovi JRM-a istoga su dana napustili akvatorij ispred Splita, dok je Riječki zaljev djelomično deblokiran.
Blokada nije nestala preko noći
Datum 10. listopada ipak ne treba označiti kao konačan završetak druge blokade. Znanstveni rad o međunarodnim oružanim sukobima na moru objavljen na Hrčku navodi da je blokada djelomično prekinuta 11. listopada deblokadom Pule, Rijeke, Zadra i Splita, dok je dubrovačko područje ostalo pod posebnim režimom JRM-a. Drugi pomorski izvori navode da je ukidanje bilo najavljeno za 10. listopada u podne, ali da je stvarno stupilo na snagu tek 11. listopada navečer. Memoarska literatura HRM-a drugu blokadu vremenski vodi do 13. listopada.
Zato je najpreciznije govoriti o slabljenju blokade 10. listopada, a ne o njezinu potpunom ukidanju.
JRM je blokadu provodila raspoređenim taktičkim grupama. Na srednjem Jadranu djelovale su skupine Kaštela, Vis i Ploče, dok je na jugu TG Dubrovnik nadzirala Mljetski kanal, Elafite i Župski zaljev. Na sjeveru je djelovala TG Rijeka, a zračnu potporu pomorskim snagama pružala je 97. avijacijska brigada JNA iz Mostara. Nasuprot tehnički znatno jačoj JRM, tek ustrojena Hrvatska ratna mornarica stvarala je zapovjedništva, preuzimala brodove, ustrojavala obalne bitnice i organizirala plovidbu malim brodovima i gliserima mimo blokade.
Posebno težak položaj ostao je u Dubrovniku. Ondje su brodovi JRM-a nastavili nadzirati promet, a trajekti i drugi brodovi mogli su prolaziti samo uz posebne dozvole i preglede.
Godine 2026. Hrvatska ratna mornarica obilježila je 35 godina postojanja. Ministarstvo obrane pritom se ponovno prisjetilo njezinih ratnih početaka, kada je hrvatska pomorska obrana stvarana s vrlo malo brodova i opreme.
Toga dana 1991. JRM još nije bila poražena na Jadranu. Za konačno razbijanje njezine pomorske blokade trebat će dočekati studeni i borbe u Splitskom i Korčulanskom kanalu. Ali 10. listopada pokazao je da potpuna kontrola hrvatskog mora, koju je JRM pokušala nametnuti silom, više nije bila održiva.
Izvor:PHB
